Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kinesko probijanje u EU uzrujava Bruxelles, ali Italiju nije briga; potpisuju s njima sporazume za goleme investicije

U Bruxellesu se već neko vrijeme provlači teza kako Kina dolazi u Europu ne kao ekonomski partner, nego kao osvajač

ZADNJA IZMJENA: ožu. 24, 2019
Foto: Profimedia, Zuma Press - News

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella upriličio je za kineskog predsjednika Xi Jinpinga kraljevski doček. Do predsjedničke palače Xija je dopratila konjica, što je privilegija koja se obično daje samo monarsima i papama. Tijekom boravka u Rimu kineski predsjednik i njegova supruga Peng Liyuan, koji su došli u dvodnevni državni posjet u pratnji više od 200 dužnosnika i poslovnih ljudi, odsjeli su u kraljevskom apartmanu hotela Parco dei Principi.

Italija je procijenila da takve počasti zaslužuje državnik koji je u subotu potpisao u Rimu 29 ugovora vrijednih do 7 milijardi eura. Time je obuhvaćena suradnja između dviju država na području prometa, energetike, brodogradnje, poljoprivrede, trgovine, bankarskog sektora, proizvodnje željeza i čelika, dakle praktički velikim dijelom talijanskog industrijskog sustava. Posebno su važni strateški dogovori o talijanskim lukama u Trstu i Genovi koja su privukla Kinu povoljnim carinskim pravilima i priključkom na željezničku mrežu koja vodi u Srednju Europu.

Potpisan je također memorandum o razumijevanju po kojem se Italija i službeno pridružuje projektu Belt and Road. Tako će Italija postati prva zemlja članica G-7, koja će sudjelovati u realizaciji svjetskog mega projekta preko kojeg će se trgovina između Kine, Azije, Europe,odvijati željezničkim prugama, autoputovima te morskim koridorima što će Kini, bez sumnje, dati dodatnu političku i stratešku snagu.

Europska unija misli da Kina dolazi kao osvajač

Predsjednik Xi je kazao je kako dvije zemlje žele “revitalizirati drevni Put svile” kako bi “bolje dijelile plodove napretka čovječanstva”, dok je predsjednik Mattarella upozorio da to mora biti “dvosmjerna ulica”. Na to je Xi odmah obećao da će se kinesko tržište otvoriti za talijansku robu te da se i Kina zalaže za “trgovinsku razmjenu koja ide u oba smjera i tijek investicija u oba smjera”.

Istodobno s trijumfalnim pohodom kineskog predsjednika po Rimu, u Bruxellesu su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, zajedno s ostalim šefovima država članica EU, dogovarali kako se, kako su formulirali, obraniti od kineske financijske i poslovne invazije na Europu. U Bruxellesu se već neko vrijeme provlači teza kako Kina dolazi u Europu ne kao ekonomski partner, nego kao osvajač.

Diskriminacija europskih tvrtki u Kini

U prošlotjednom dokumentu Europska komisija nazvala je Kinu „ekonomskim konkurentom“ na industrijskim polju i „sustavnim suparnikom“. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zamjerio je u petak Kini da “njeno tržište nije dovoljno otvoreno za europske tvrtke” te je zatražio “da se to mora odmah promijeniti”. Upozorio je također da Europa ne želi birati između SAD-a i Kine, premda Trumpova administracija stalno prijeti ekonomskim sankcijama protiv njemačkih proizvođača automobila, dok istodobno Xi nudi brojne povlastice i iznimno povoljne kredite.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se za uvođenje strožih kriterija za kineske investicije te je pokrenuo inicijativu kako bi se ograničio pristup kineskim tvrtkama na javne natječaje u Europi. Na taj način odgovorilo bi se na diskriminaciju europskih tvrtki na kineskom tržištu, koje, među ostalim, ne mogu sudjelovati na natječajima za velike infrastrukturne projekte, poput izgradnje mostova ili željezničkih pruga.

Strah zbog mogućeg Trumpovog okršaja s Kinom

EU muči to što kineske kompanije primaju državne potpore kakve su u EU zabranjene pa su često u prednosti. Stoga bi po novom prijedlogu kineske tvrtke morale na natječajima u Europi plaćati 20 posto posebne naknade kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti za europske kompanije. Predsjednik Macron je zaključio kako “Kina igra na našim podjelama” te je upozorio da se EU napokon probudila te da je “razdoblje europske naivnosti završeno”.

EU posebno zabrinjava rastući utjecaj Kine na zemlje kao što su Cipar, Češka, Grčka, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Portugal i Srbija… Sve je to, među ostalim, posljedica snažnog pritiska Washingtona na Bruxelles. Nakon što je predsjednik Trump objavio pobjedu na islamskim teroristima, najavio da će se SAD fokusirati na opasnost koja stiže od najvećih političkih, ekonomskih i vojnih protivnika, a na toj listi Kina je na prvom mjestu. Tu je strategiju već prihvatio i NATO pakt koji se do sada nije bavio Kinom.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg već je na sigurnosnoj konferenciji nedavno u Munchenu kazao kako nagli razvoj i ekspanzija Kine predstavlja sve veći problem. Ilustrirao je to pokušajima Kine da članicama EU-a proda 5 G mrežu svog telekomunikacijskog giganta Huaweija nazvavši tu kompaniju opasnim trojanskim konjem koji će ugroziti europsku sigurnost. Tu izjavu Stoltenberg je dao nakon što je Bijela kuća zaprijetila da će SAD prekinuti razmjenu sigurnosnih i obavještajnih podataka sa svim članicama NATO-a koje namjeravaju kupiti kinesku 5G mrežu.

Je li se prezadužena Italija polakomila?

Disonantni tonovi iz Rima jednako su zabrinuli SAD i EU. Washington je otvoreno upozorio Italiju da je kineska gospodarska ekspanzija prethodnica vojnim i političkim ambicijama. Kad nisu uspjeli spriječiti potpisivanje brojnih ugovora, zatražili su od Rima da ne koristi 5G bežičnu mrežu kineskog tehnološkog giganta Huaweija jer bi to Peking mogao koristiti za špijuniranje komunikacijskih mreža. U Rimu su priznali da se o tomu vode rasprave te da je Italija posebno zabrinuta za nacionalnu cyber sigurnost.

I u Bruxellesu su izrazili bojazan da bi se Italija, koja je opterećena enormnim dugovima, mogla polakomiti za kineskim obećanjima o ulaganjima stotinama milijuna eura u infrastrukturu pa tako postati lak plijen kineske strategije podjele i osvajanja. Iz Rima je međutim odgovoreno kako je trgovinska razmjena Francuske i Njemačke s Kinom neusporedivo veća nego talijanska te da Italija nema namjeru mijenjati svoju politiku spram Kine.

Talijanski premijer vidi spas u sporazumima s Kinom

Objasnili su da talijanski zakoni, za razliku od grčkih, sprečavaju strance u preuzimanju kontrole nad domaćim lukama, kao što se to dogodilo u grčkoj luci Pirej. Talijanski premijer Giuseppe Conte pohvalio se pak kako se tim sporazumima talijanskim proizvodima širom otvaraju vrata velikog kineskog tržišta. “Želimo popraviti trgovinsku bilancu koja je na našu štetu jer je izvoz naših roba u Kinu daleko je niži od ostalih europskih zemalja.”

U Parlamentu je pak istaknuo da će Italija, zahvaljujući sporazumima s Kinom, dobiti nove zračne luke, nove trgovinske koridore, što će povoljno utjecati na gospodarski rast. “Ne želimo propustiti tu priliku”, zaključio je Conte. Najavio je da će od 2. travnja, prvi puta sicilijanske naranče stići zrakoplovom u Kinu. “Talijanski poduzetnici to čekaju već godinama, a sada će mala i srednja poduzeća imati ravnopravne uvjete te će moći internacionalizirati svoje poslovanje. ”

Problem su i Rusija, Turska, Indija…

Na primjedbu predsjednika Mattarelle kako se talijanske tvrtke, ako žele otvoriti tvornicu u Kini, susreću s nepremostivim preprekama, kineski predsjednik Xi je odgovorio: “Tim preprekama je sada kraj. Želimo poboljšati suradnju u prometu, lukama, infrastrukturi i spremni smo uvesti sve više i više talijanskih proizvoda. ”

Za EU, tvrde u Bruxellesu, nije problem samo Kina, to su također i druga velika gospodarstva koja ograničavaju pristup stranog kapitala svojem tržištu. To se ponajprije odnosi na Rusiju, Indiju, Japan, Južnu Koreju, Tursku… Nakon što je u petak uvečer završena rasprava o odnosima s Kinom, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk kazao je kako je dogovoreno da se trgovinska bilanca s Kinom uravnoteži te da bude osigurana “poštena konkurencija i jednak pristup tržištu”.

Najvažniji međunarodni skup u Hrvatskoj

Sve te rasprave vrlo su važne i za Hrvatsku. Naime, u Dubrovniku će se u travnju održati summit 16 plus 1 na kojem će uz šefove država i vlada Kine i Hrvatske, sudjelovati Bugarska, Albanija, BiH, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.

Dakle, na summitu će sudjelovati državnici iz 10 članica Europske unije te pet zemalja kandidata i potencijalnih kandidata EU. To je najvažniji međunarodnu skup koji se održava u Hrvatskoj i on je veliko političko priznanje koje će, među ostalim, pomoći promociji Hrvatske na međunarodnoj političkoj sceni, a posebice u turizmu. Kineski premijer Li Keqiang iskoristit će tu priliku za promociju inicijative Put svile odnosno Belt and Road ili kako ga neki zlonamjerno zovu Komunistički međunarodni investicijski program.

Sporna je i gradnja Pelješkog mosta?

Povjerenik Europske komisije Johannes Hahn u jednom je intervju nedavno rekao kako je i gradnja Pelješkog mosta krajnje upitna jer je na natječaju pobijedila kineska tvrtka koja kod kuće prima vladine financijske potpore. Premijer Andrej Plenković međutim smatra kako oko tog projekta nema nikakva spora, da ga je odobrila upravo Europska komisija te da je proveden transparentan međunarodni natječaj.

Nema sumnje da bi se vrlo brzo i Zagreb mogao naći pod lupom Bruxellesa zbog suradnje s kineskim tvrtkama. No, od toga ipak ne treba strahovati jer većina članica EU ima puno razgranatije ekonomske i trgovinske veze s Kinom od Hrvatske. Stoga valja mirno iskoristiti zanimanje Kineza za investiranje Hrvatsku, bez obzira što to Pekingu omogućava pristup tržištu Europske unije.

Uostalom, većina članica EU-a sve se više otvaraju kineskom kapitalu, pa ako mogu one zašto ne bi Hrvatska kojoj je to u funkciji razvoja i privlačenja stranog kapitala. Predsjednik Xi Jinping za šestodnevnog posjeta Europi, posjetio je Italiju, a nakon toga ide Monako i Francusku gdje će se sastati s predsjednikom Macronom te kancelarkom Merkel i predsjednikom Europske komisije Junckerom koji će mu zajedno podastrijeti sve zahtjeve Europske unije.

Mladen Pleše
Novinar
446 članaka Više o autoru
Više s weba