Kinezi ne gube vrijeme, odlučni su iskoristiti priliku koju je u Latinskoj Americi otvorila pobjeda Trumpa

Kineski interesi u Latinskoj Americi

Kina je bez sumnje fokusirana na ekspanziju u toj regiji. Prošle je godine potpisan niz sporazuma s zemljama Latinske Amerike o udvostručavanju bilateralne trgovine na 500 milijardi dolara u sljedećih deset godina te povećanju ukupnih investicija s 85 do 100 na 250 milijardi dolara.

Osim toga, Kina ima još nekoliko interesa zbog kojih želi razviti dobar odnos s Latinskom Amerikom – diversificiranje izvora energije, otvaranje novih tržišta za kineske infrastrukturne kompanije te jačanje gospodarske i vojne moći na zapadnoj hemisferi.

Ipak, Xi Jinping, koji će ovih dana posjetiti Ekvador, Peru i Čile, morat će se dosta potruditi za realizaciju svojih ciljeva. Nakon dužeg razdoblja trgovinskog rasta i jače povezanosti, mnoge latinskoameričke zemlje sve dvoume oko Kine. Izvoz iz regije, uključujući i Karibe, prošle se godine, uglavnom zbog usporavanja gospodarskog rasta u Kini, osjetno smanjio. Kineski izvoz je pao manje, pa je to izazvalo rast trgovinskog deficita Latinske Amerike.

China’s aims in Latin America are expansive. It seems they're in the region for the long haul https://t.co/d6GVDAkp1a

— The Economist (@TheEconomist) November 22, 2016

Deindustrijalizacija regije

Četiri sirovine – bakar, željezo, nafta i soja – čine dvije trećine izvoza te regije u Kinu, što je znatno veći udio od njihove trgovine s ostatkom svijeta. Ali utjecaj tog izvoza na zaposlenost je neznatna. Studija Boston Universityja je pokazala da trgovina s Kinom generira 17 posto manje radnih mjesta po izvozu u vrijednosti od dolara nego što je to slučaj u trgovini s ostalim zemljama.

Gotovo sav uvoz iz Kine sastoji se od jeftine proizvodnje. Neki latinoamerički ekonomisti kažu da kineske podružnice njihovih kompanija potkopavaju domaću industriju. Nova studija koju je objavio washingtonski think tank Atlantic Council zaključuje kako je “kineski izvoz imao utjecaj na deindustrijalizaciju regije”.

“Što se tiče kineskog interesa za infrastrukturna ulaganja i prirodne resurse, to neće pridonijeti stvaranju novih dobrih radnih mjesta koja nam trebaju”, objasnila je na seminaru održanom u Santiagu prošloga tjedna Rebecca Grynspan, glavna tajnica Ibero-Američke zajednice, koja uključuje Španjolsku, Portugal i Latinsku Ameriku.

Promjene u investicijama

Kako je došlo do promjena u očekivanjima Latinske Amerike, došlo je i do promjena u kineskim investicijama. U periodu od 2010. do 2013. godine, 90 posto investicija je bilo rezervirano za ulaganja u prirodne resurse. U posljednje vrijeme, investicije su se počele granati. u rujnu ove godine, državna State Grid of China, najveća elektroenergetska kompanija na svijetu, kupila je 23 postotni udio u brazilskoj energetskoj kompaniji CPFL za 1,8 milijardi dolara.

Brazilska građevinska kompanija WTorre potpisala je sporazum s China Communications and Construction Company Internationalo o gradnji luke Maranhão, a u projekt su uključene i kineske financijske tvrtke. Investicijska kompanija Fosun nedavno je kupila kontrolni udio u investicijskoj kući Rio Bravo. Prošle je godine kineska banka kupila 80-postotni udio u BBM, brazilsku banku za 174 milijuna dolara.

Kina ima i neke svoje razloge za promjenu u investicijama. Dobar dio najvećih trgovinskih sporazuma postignut je s lijevo orijentiranim vladama, koje u Kini vide anti-imperjialističkog mecenu. Takvu su percepciju u posljednjih deset godina hranili krediti iz Kine, uglavnom raspoređeni državama s pretežno ljevičarskim vladama poput Venezuele, Brazila, Argentine i Ekvadora.

Pregovori s otvorenijim ekonomijama

Kina je sada zabrinuta da bankrotirana Venzuela, koja i dalje tvrdoglavo nastavlja s destruktivnim populizmom, neće vratiti svoj dug. Uz to, Kina želi unaprijediti svoje odnose s novim vladama u Argentini i Brazilu, koje su osjetno više orijentirane na razvoj biznisa od prethodnih vlasti.

Zbog razbijanja prevladavajućeg dojma da je Kina uglavnom u dobrim odnosima s lijevim vladama, Kina je ušla u pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini zemljama s otvorenijim ekonomijama. Takve sporazumi već postoje s Peruom, Čileom i Kostarikom. Prošle godine, kineski premijer Li Keqiang otišao je pregovarati u Kolumbiju.

Xi Jinping na svojoj trećoj turneji po Latinskoj Americi želi proširiti sporazm o slobodnoj trgovini s Čileom, potpisan 2005. godine. Predsjednik Urugvaja Tabaré Vázquez u listopadu je bio u Kini na pregovorima o sporazumu, a to je potaknulo ostale članice Mercosura, trgovinskog bloka koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Venezuela na razmatranje zajedničkog trgovinskog sporazuma s Kinom.

Propast TTP-a povećava šanse Kini

Propast Transpacifičkog sporazuma (TPP-a) dolaskom Trumpa na vlast, dodatno je povećala šanse za njihovu realizaciju. Kina se nada da će sastanak u Peruu, na kojem će sudjelovati 21 zemlja Pacifičkog grebena, poslužiti kao izvrsna prilika za guranje alternative TPP-u, Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (Regional Comprehensive Economic Partnership) koji uključuje Indiju i Japan, ali ne i Sjedinjene Države.

Srećom za Kinu, nedavni politički zaokret prema centru u Latinskoj Americi ipak donosi više pragmatizma nego neprijateljstva prema Kini. Brazil i Argentina su postale otvorenije za trgovinu i investicije, ocjenjuje Alicia Bárcena, šefica UN-ove Ekonomske komisije za Latinsku Ameriku. “Tako da, ako su Kinezi spremni ulagati, to će sada biti jednostavnije.”

Faktor stabilnosti nasuprot nepredvidljivom Trumpu

Ali sasvim je izvjesno da kineski predsjednik nije zainteresiran samo za trgovinu. U govoru na kongresu u Brazilu 2014. godine, pričao je o strateškom partnerstvu. “U ovoj situaciji”, tumači Oliver Stuenkel s brazlskog sveučilišta Fundação Getulio Vargas, “kineski će se predsjednik prezentirati kao faktor stabilnosti”, onaj koji neće napraviti štetu, dok se mnogi lideri boje što će donijeti pobjeda Trumpa na izborima.

Kineski stručnjaci u Latinskoj Americi odbacuju mogućnost da Kina ima geopolitičke interese u tom dijelu svijeta. Ipak, teško je povjerovati da Kini nije simpatična ideja prijateljskih odnosa sa zemljama koje tradicionalno spadaju u interesnu sferu Sjedinjenih Država, što bi predstavljalo svojevrsnu protutežu američkim saveznicima u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.

U 2015. godini, argentinska vlada na čelu s predsjednicom Cristinom Fernández de Kirchner potpisala je sporazum težak milijardu dolara o kupnji kineskih borbenih jetova i oceanskih patrolnih plovila. Sporazum je prebacio kinesku prodaju oružja na kontinentu u potpuno novu ligu, jer do tada, osim u Venezueli, izvoz oružja u Latinsku Ameriku bio je na znatno manjoj razini.

Jačanje vojne prisutnosti?

Osim toga, tu je i pitanje stanice za praćenje satelita koju Kinezi već naveliko grade u Argentini. Predsjednica je Kinezima dala dozvolu za gradnju stanice za praćenje satelita u Argentini, a novi je predsjednik Mauricio Macri, iako je u predizbornoj kampanji kritizirao tu odluku, da bi nakon preuzimanja dužnosti na kraju dao svoj blagoslov projektu.

Baza za praćenje satelita smještena je u provinciji Neuquén u Patagoniji. Šef projekta Yu Xueming kaže da projekt nema vojnu namjenu nego je zamišljen kao dio lunarne misije planirane za 2017. Iako dizajnirana za praćenje kineskih misija na Mars i Mjesec, stručnjaci kažu da se parabolične antene u bazi itekako mogu koristiti za vojne namjene, pa su mnogi izrazili zabrinutost da bi Argentina mogla biti uvučena u nepotrebne sukobe s drugim zemljama, prvenstveno Sjedinjenim Državama.

Dodatno, u bazi koja će postati operativna u ožujku sljedeće godine, bit će stacioniran ogranak Narodno-oslobodilačke armije Kine. Kina, prema svemu sudeći, ima dugoročne planove za Latinsku Ameriku, a kad je već ovdje, neće odmoći pripaziti što rade susjedi na sjeveru.