Ključna točka građanskog odgoja je učenje kritičkog mišljenja. HDZ-ova šefica Agencije za obrazovanje misli da to djeci ne treba
Dubravku Brezak Stamać demantiraju službeni dokumenti Agencije koju vodi, ali i kurikulum za građanski odgoj
HDZ-ova ravnateljica hrvatske Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać ovih je dana vrlo nedvosmisleno izjavila kako se učenike ne treba i ne može učiti da misle kritički. “Učenike ne možete naučiti kritički misliti. Sigurno da možete usmjeravati, ali to je nemoguće naučiti. Svatko od nas mora biti svjestan građanin, a svatko od nas ima i svoje razloge za ili protiv nečega. Mislim da se kroz građanski odgoj ne treba isključivo djecu učiti kritički misliti”, izjavila je Brezak Stamać prošli tjedan za Dnevnik N1, a njena je izjava emitirana i u jučerašnjoj Točki na tjedan novinarke Nataše Božić Šarić.
Brezak Stamać, naime, komentira pokušaj uvođenja građanskog odgoja u zagrebačke škole koji je nova gradska vlast najavila, a što se na kraju pokazalo vrlo nespretnim. Njezina izjava problematična je iz više razloga, no pogotovo ako je stavimo u kontekst kurikuluma za građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole, a koji je donesen u siječnju 2019. U njemu se kritičko mišljenje spominje – 14 puta.
“Vještine, na razvoj kojih je Građanski odgoj i obrazovanje ponajviše usmjeren, su kritičko mišljenje na etičkim načelima i komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje”, stoji među ostalim u dokumentu. Kritičko mišljenje posebno je naglašeno kod odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja te je navedeno kao dio programa po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama kao dio ključnog sadržaja.
Stav suprotan viziji Agencije koju vodi
Štoviše, stav ravnateljice suprotan je i viziji Agencije navedene na njihovim stranicama a koja je, citiramo: “središte aktivnosti stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika prepoznatljive po aktivnom sudjelovanju i praćenju obrazovne reforme”.
Ako prate reforme onda bi vjerojatno trebali znati i da je kritičko mišljenje navedeno kao dio programa. Uz to, kao misiju, Agencija navodi primjenjivanje “najbolje hrvatske, europske i svjetske obrazovne prakse”. Ako je tomu tako, onda je kritičko mišljenje nešto što se ne može isključiti budući da je ono kao bitno istaknuto i na svjetskoj razini u nizu akademskih članaka.
Važnost kritičkog mišljenja predškolske djece
Brezak Stamać demantiraju i drugi dokumenti koji se nalaze na stranicama Agencije koju vodi. Tako u dokumentu ‘Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe’ pod poglavljem ‘Znanje’ piše iduće: “Znanje djetetu omogućuju razumijevanje i kritičko promišljanje svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u svakidašnje životu i svim kasnijim etapama institucijskog obrazovanja.”
Pod poglavljem ‘Autonomija’ kritičko razmišljanje se ponovno spominje, i to još u vrtićima. “U podržavajućem i neugrožavajućem okruženju vrtića djeca razvijaju neovisnost, kritičke sposobnosti, samopouzdanje i racionalan pristup životu”, stoji u dokumentu.
U poglavlju ‘Dijete je aktivni građanin zajednice’ jasno piše kako se građanske kompetencije razvijaju “poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova”. Piše i kako se u planiranju i oblikovanju kurikuluma predškole naglasak, među ostalim, stavlja i na razvoj kritičkog mišljenja.
Ravnateljica AOO-a ne poznaje razvojnu strategiju?
Na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje nalazi se i niz objava o održanim radionicama za stručno usavršavanje u kojima je istaknuta komponenta kritičkog mišljenja. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine pak kao jedan od prioriteta na području obrazovne politike navodi razvijanje “analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja”.
Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba lani je pak objavila članak ‘Zašto je važno poticati kritičko razmišljanje kod djece screen time generacije i kako to primjereno činiti?’. U njemu navode iduće: “Učenje vještina kritičkog razmišljanja mladima može biti od velike koristi tijekom odrastanja. Razvijanjem kritičkog razmišljanja potičemo djecu i mlade da budu manje pasivna, ali i više tolerantna i empatična prilikom konzumacije online sadržaja, jer lakše će razumjeti pročitane tekstove sa shvaćanjem da ne treba vjerovati svemu što piše.”
Dubravka Brezak Stamać ravnateljica je Agencije za odgoj i obrazovanje od 1. srpnja 2019., a njezinu neobičnu izjavu možete poslušati u ovom videu (oko 20 min. i 30 sek.):