Ključno pitanje afere softver: kod koga je završilo ukradenih 10 milijuna kuna? Istražitelji ih nisu pronašli
Ministarstvo Gabrijele Žalac isplatio je 16,2 milijuna kuna tvrtki Ampelos. Veći dio iznosa prebačen je s tog računa i podignut u gotovini. I to je sve što se zna
Europski istražitelji rekonstruirali su tijek milijunskog iznosa izvučenog preko sumnjive prodaje softvera Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU zbog čega je optužena bivša ministrica Gabrijela Žalac s još trojicom pomagača. Nisu doduše došli do kraja tog financijskog lanca, već su se zaustavili na poduzetnicima koji su se okoristili na poslu sa Žalac.
U pitanju je 16,2 milijuna kuna isplaćenih s PDV-om tvrtki Ampelos u vlasništvu Marka Jukića, poslovnog partnera Mladena Šimunca, konzultanta, koji je prema optužnici, blizak Gabrijeli Žalac. Kao što je bilo poznato i prije podizanja optužnice, navedeni iznos uplaćen je na račun Jukićeve firme, da bi dio odmah bio izvučen na Jukićeve i Šimunčeve privatne račune, kao i na račune njihovih drugih firmi. Ubrzo je i podignut u gotovini. A gdje je ta gotovina završila, ne zna se.
Šimunac i Jukić su, prema tvrdnjama istražitelja, milijunski iznos podijelili, dok se Žalac optužnicom tereti samo za trgovanje utjecajem. Nameće se stoga još jedno logično pitanje: ako nije imala koristi, zašto se bivša ministrica uopće upuštala u sve ovo? Je li doista uvjerljivo da su samo ova dvojica poduzetnika imala korist od sumnjivog posla zbog kojeg će se uskoro naći pred sudom? Evo što je do sada utvrđeno.
Bliski odnosi s ministricom
Prema optužnici, novac je na račun Ampelosa uplaćen 6. prosinca 2018. godine. Isplata je realizirana nakon što je Gabrijela Žalac, kako tvrde europski istražitelji, namjestila da natječaj za softver dobije baš ta firma čiji je vlasnik povezan s njezinim prijateljem Šimuncem.
I dok je on nakon uhićenja uvjeravao da s Gabrijelom Žalac nije posebno blizak, istražitelji su rekonstruirali njihovu suradnju na brojim drugim projektima još iz vremena dok je ona vodila regionalnu razvojnu agenciju Vukovarsko-srijemske županije, odnosno prije nego što je ušla u Vladu. Isplati je prethodila i čuvena prezentacija softvera u Plenkovićevom uredu, ali i rebalans proračuna što ga je odobrilo Ministarstvo financija, te potvrdio hrvatski Sabor.
Milijuni su na računu Ampelosa bili vrlo kratko. Istražitelji su utvrdili da je Jukić već 12. prosinca 2018. prebacio 1,6 milijuna kuna na račun Šimunčeve firme Razvojna platforma i to na osnovu računa koji je izdan taj isti dan. Radilo se o prodaji prava na ‘Izvještaje PLUR-a’ odnosno dijelu spornog softvera.
Je li faktura zapravo lažirana?
Istražitelji vjeruju da je u pitanju lažna faktura napravljena samo da se novac naprosto izvuče iz Ampelosa.
Tim više, navodi se u optužnici, što je i ugovor između Šimunčeve i Jukićeve firme, koji je bio podloga za isplatu, napravljen 1. kolovoza 2018., dakle u trenutku kada je već, kako se navodi u optužnici, bila donijeta odluka da će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kupiti njihov softver. Ugovor je, zaključili su istražitelji, samo preprodaja dijela softvera između još jedne Šimunčeve firme, Micro projekta i Ampelosa, i to preko Razvojne platforme.
‘Samo smo vratili pozajmicu’
Uslijedila je zatim i nova isplata. Na račun Micro projekta s računa Ampelosa prebačeno je tih dana nešto više od tri milijuna kuna. Šimunac i Jukić objašnjavat će nakon uhićenja da se radilo o pozajmici koja je vraćena. Nisu doduše znali detalje o posuđenim iznosima, no uvjeravali su istražitelje da je Ampelosu novac trebao za ‘neki europski projekt’.
Istražiteljima je sumnjiva i isplata 437 tisuća kuna na osnovu fakture tvrtke Hyperlink. Njima je novac, utvrđeno je, isplaćen 18. prosinca 2018., dakle 12 dana nakon što je Ampelos dobio milijune od Ministarstva. Istražitelji ističu da je vlasnik Hyperlinka izjavio kako nikakav posao za Ampelos nije odradio, već im je izdao fakturu jer je Jukić trebao ‘nešto računovodstveno riješiti’. Još 627 tisuća kuna isplaćeno je tvrtki InfoDom, koja je s Ampelosom dobila ugovor za ugradnju softvera.
Kamo bi doveo trag novca?
Rekonstruirane su isplate s još nekim tvrtkama s kojima je Šimunac bio izravno povezan, poput stanovitog Vadičepa. No, istražitelji navode kako im to i nije bilo posebno bitno jer nije bilo predmet inkriminacija obuhvaćenih optužnicom.
“Ne ulazeći u suštinsku prirodu transakcije niti njezinu osnovanost, jer nije predmet ovog postupka, ipak dokazujemo zajednički kriminalni poduhvat za koji su optuženi Šimunac i Jukić”, navodi u optužnici europsko tužiteljstvo.
Golema zarada Ampelosa
Inače, ovim je malverzacijama, kako se navodi u optužnici, proračunu Europske unije pričinjena šteta od najmanje milijun eura, a državnom proračunu Republike Hrvatske šteta od gotovo 300 tisuća eura. Šimunac je, tvrdi EPPO, nezakonito zaradio 2,1 milijun kuna, odnosno 278.717,90 eura, Jukić nešto više od dva milijuna kuna, odnosno 272.081,76 eura, Ampelos 3.508.628 kuna ili 465.674,96 eura, a Micro projekt 2.650.000 kuna, odnosno 351.715,44 eura.
Ovdje još valja napomenuti kako je Ampelos, prema zaključku vještaka, u spornoj 2018. imao prihod po radniku veći za 1812 posto od prosjeka u IT sektoru u Hrvatskoj. Osim toga, ostvario je i bruto dobit za 513 posto veću nego druge IT tvrtke. Sada je, pak, nad Ampelosom pokrenut stečaj. Samo državi dužan je preko šest milijuna kuna.
Koliko je imovine blokirano?
Prije ovog stečaja, na zahtjev europskog tužiteljstva na računu Ampelosa blokirano je tek 377 tisuća kuna.
Šimuncu je također zamrznut dio imovine. Riječ je o stanu u zgradi u Splitu, kojem pripada i parkirno mjesto. Sve je procijenjeno na oko 1,3 milijuna kuna. Kako to nije bilo dovoljno da se pokrije dio nezakonite zarade s kojom ga se povezuje u aferi softver, zamrznuto je i 2,5 milijuna kuna na računu njegove tvrtke Micro projekt.