Ključno pitanje američkih izbora: mogu li Trumpovi pristaše prihvatiti poraz ili će silom osvajati vlast?

Ovo je pitanje koje biste inače očekivali na izborima u Južnom Sudanu, ali danas ga je legitimno postaviti u najstarijoj demokraciji na svijetu

FOTO: AFP

Niz republikanskih kandidata na svim razinama, od dužnosnika pojedinih saveznih država do senatora, i danas odbija prihvatiti rezultate slobodnih i regularnih izbora 2020. Neki od tih ljudi bit će danas izabrani i mogu presudno utjecati na ishod izbora za dvije godine. Ako na njima pobijedi vjerojatni republikanski kandidat Donald Trump, demokracija u Americi mogla bi na "posljednjim izborima" doživjeti žalostan kraj.

U sjeni političkog nasilja i strahu za budućnost demokracije, midterms 2022. – izbori na polovici mandata predsjednika Joea Bidena – mogli bi biti “pretposljednji” američki izbori. U rukama Donalda Trumpa, Republikanska stranka prestala je biti demokratska stranka, pa izborne rezultate prihvaća samo kad republikanci pobijede.

Niz republikanskih kandidata na svim razinama, od dužnosnika pojedinih saveznih država do senatora, i danas odbija prihvatiti rezultate slobodnih i regularnih izbora 2020. Neki od tih ljudi bit će danas izabrani i mogu presudno utjecati na ishod izbora za dvije godine. Ako na njima pobijedi vjerojatni republikanski kandidat Donald Trump, demokracija u Americi mogla bi na “posljednjim izborima” doživjeti žalostan kraj.

Patriotizam glasača mogao bi pomoći demokratima

Amerikanci glasaju prvi put otkako je Trump u siječnju 2021. pokušao državnim udarom ostati na vlasti, i prvi put otkako je Vrhovni sud ukinuo pravo na pristup pobačaju. Te dvije političke činjenice značajno su utjecale na izglede na ovim izborima. Midterms u pravilu pokose stranku aktualnog predsjednika, osobito ako je on u prvom mandatu. U posljednjih pola stoljeća to se dogodilo svakom predsjedniku osim Georgeu W. Bushu, kad su republikanci preživjeli na patriotskom valu nakon napada 11. rujna 2001.

Patriotski val ovog puta pomaže demokratima. Riječ je o patriotizmu koji ne prihvaća državni udar kao metodu odlučivanja tko će biti na vlasti. Svrstavanje republikanaca na stranu Trumpa i pučista, proglašavanje događaja od 6. siječnja 2021. oblikom “legitimnog političkog diskursa” te militarizacija kandidata, njihovih poruka i nasilnih akcija protiv demokrata – sve to popravilo je izglede vladajućih demokrata na ovim izborima, sugeriraju ankete.

Po “generičkom raspoloženju birača” za Kongres, demokrati – nezapamćeno za midtermse! – čak i vode s 3 ili 4 postotna poena, iako im to na kraju vjerojatno neće biti dovoljno da zadrže većinu u Zastupničkom domu. Ne zaboravite gerrymandering – krojenje povoljnih izbornih okruga u kojemu su republikanci uvijek umješniji, pa demokratima za većinu u Kongresu treba 5 do 7 postotnih poena prednosti.

Američka generacija Z je lijeva

Reakcija protiv pokušaja državnog udara i široko rašireni gnjev zbog ukidanja prava na pristup pobačaju dodatno su ubrzali demografsko prestrojavanje na američkoj političkoj sceni započeto još 2016. godine. Demokrati su postali stranka žena i fakultetski obrazovanih Amerikanaca iz srednjeg sloja, takozvanih Romneyjevih birača, koji su masovno napustili republikance. Muškarci i radnička klasa – birači sa srednjom školom ili manje od toga – pobjegli su od demokrata i ugurali se u prve redove Trumpovih mitinga.

Crnci su i dalje vjerni demokratima, ali samo stariji među njima glasaju; Latinosi više nisu demokratska utvrda, nego su se počeli lomiti po obrazovnoj strukturi, pa oni bez škole glasaju za republikance. Jedno od potencijalnih iznenađenja ovih izbora možda bude relativno velika izlaznost Generacije Z, najmlađih birača koji prvi put glasaju a koji su u prijašnjim generacijama bili politički vrlo pasivni. Za razliku od Hrvatske, mladi u Americi nisu pretežito desno, nego lijevo.

Pravo na abortus je ključno pitanje

Pravo na pristup abortusu postalo je jedna od glavnih tema i mobilizirajućih faktora ovih izbora. Kad ga je Vrhovni sud opozvao, pokazalo se koliko su dugoročne posljedice već i jednog Trumpovog mandata u Bijeloj kući: od šest glasova protiv pobačaja, tri su došla od sudaca koje je imenovao prethodni predsjednik. Međutim, Vrhovni sud nije time pomogao republikancima, koji su koristili abortus ne bi li privukli konzervativne birače i njihove donacije. No, nakon opoziva Roe vs. Wade, pas koji laje za automobilom u prolazu – sustigao je automobil i nije znao što dalje.

Suočeni s gnjevom šire javnosti, osobito žena, kandidati GOP-a cijelu su kampanju bježali od pitanja o pobačaju. Vrhovni sud prebacio je odlučivanje o pravu na pobačaj sa savezne na razinu pojedinih država. Što to znači za republikance, pokazuju države – poput Michigana – koje paralelno s ovim izborima održavaju referendum o pobačaju i gdje su demokrati u neočekivano velikoj prednosti.

Biden je ekstremno nepopularan

Ankete sugeriraju da će demokrati vjerojatno izgubiti većinu u Zastupničkom domu, gdje republikanci trebaju preoteti svega pet mjesta da bi Kevin McCarthy postao nasljednikom Nancy Pelosi. No, demokrati imaju izgleda da zadrže većinu u Senatu. Demokratska stranka na ovim će izborima vjerojatno ostvariti najbolji midterm rezultat vladajuće stranke u zadnjih 20 godina, a vjerojatno i duže ako se izuzmu specifični izbori nakon 9/11.

To ne može zahvaliti popularnosti predsjednika, ali može njegovim uspješnim politikama. Joe Biden je vrlo nepopularan, gotovo kao Trump u svom mandatu, ali su popularni rezultati koje su demokrati isporučili ovog ljeta – od najveće investicije u borbu protiv klimatskih promjena, poreza na megakompanije do oprosta studentskih kredita i smanjenja deficita. Vojna pomoć Ukrajini uživa široko raširenu podršku javnosti.

Biden se pokazuje kao prilično sposoban predsjednik, ali je žrtva opće ekonomske neizvjesnosti i priglupe američke navike da predsjednike ocjenjuju po tome kolika je cijena benzina na pumpi. Inflacija je objektivno najveći Bidenov uteg, iako on sam ne može napraviti puno da je obuzda. Centralna banka to radi kompetentno, gađajući kamatne stope tako da zaustavi inflaciju bez da izazove recesiju. No, stvar još nije riješena, indikatori su kontradiktorni i cijenu za to plaća vladajuća stranka i predsjednik.

Trump bi mogao skupo stajati republikance

Republikanci su mogli biti u značajno boljoj situaciji da njihov glavni kadrovik nije bio Donald Trump. Karikaturalno nesposobni i neprikladni kandidati u nizu senatskih utrka još imaju šanse pobijediti, ali ako GOP ne uspije u pokušaju preuzimanja Senata, neće biti dvojbe tko je za to kriv. Trump ima nepogrešivo oko za katastrofalnog kandidata, bio to televizijski šarlatan dr. Mehmet Oz u Pennsylvaniji, praznoglava bivša zvijezda američkog nogometa Herschel Walker u Georgiji, hedge fund menadžer koji glumi narodskog populista J. D. Vance u Ohiju ili umiveni fašist Blake Masters u Arizoni. Neki od ovih će pobijediti na jedvite jade, ali već jedan gubitak može republikancima zatvoriti vrata većine.

Demokrati su imali nekoliko falševa, ali ni blizu republikancima. Zamjenik guvernera Wisconsina, mladi crni političar Mandela Barnes nije bio dobar izbor za senatora iz te ruralne države, posebno kad su isplivali stari tvitovi gdje hvali iranskog ajatolaha i traži ukidanje policije.

Zvijezda Stacy Abrams potpuno je izblijedjela, pa u drugom pokušaju da postane guvernerka Georgije ona značajno zaostaje, iako je na toj državi veliki interes zbog presudne senatske utrke i odličnog demokratskog senatora Raphaela Warnocka. U problemima se našla i aktualna guvernerka New Yorka Kathy Hochul, koja je naslijedila osramoćenog Andrewa Cuoma, pa su joj morale doći upomoć Kamala Harris i Hillary Clinton: ne vidite često demokratske zvijezde u kampanji u državi New York.

Republikance je prigrlila radikalna desnica

No, to su sve epifenomeni, rekli bi marksisti, ili nebitne površinske anegdote. Pravo pitanje nije hoće li na ovim izborima izgubiti demokrati, nego hoće li izgubiti demokracija. Što će se dogoditi kad svi izborni rezultati ne budu smjesta poznati i kad MAGA republikanci počnu proglašavati pobjedu? Hoće li uslijediti fizički napadi na biračka mjesta i dužnosnike? Može li se očekivati da organizirane milicije pokušaju preuzeti vlast? Ovo su pitanja koja biste inače očekivali na izborima u Južnom Sudanu, ali su danas nažalost legitimna pitanja za izbore u najstarijoj demokraciji na svijetu.

Nema niti deset dana da je domaći terorist pokušao oteti i ubiti predsjednicu Zastupničkog doma Kongresa, drugu u nasljednom redu nakon predsjednika. Provalio je u njen stan i čekićem gotovo usmrtio njezina 80-godišnjeg muža. Tako danas izgleda politička borba u Americi. Republikanska stranka radikalizirana je stranka ekstremne desnice, a neki od njenih sljedbenika smatraju nasilje prihvatljivom metodom rješavanja političkih sporova.

Prvi izbori nakon njihova neuspjelog pokušaja državnog udara zato su test otpornosti ovdašnje demokracije. Čak i ako ga prođe, američka demokracija nije na sigurnom. Jer danas će, među ostalima, biti izabrani i mnogi koji će pokušati potkopati iduće izbore za dvije godine. Pred Amerikancima je dug i težak put.