Radikalni pristup već je, čini se, pokrenuo stvari: nakon što je grčka vlada najavila je da će stariji od 60 godina koji se bez opravdanog razloga odbiju cijepiti protiv covida, plaćati kaznu od sto eura mjesečno, grčki mediji javljaju da je naglo i osjetno skočio broj ljudi koji su rezervirali termin za prvu dozu.
U tjedan dana za prvu dozu prijavilo se oko 70 tisuća ljudi, gotovo tri puta više nego tjedan ranije. Još je to daleko od procijenjenih pola milijuna građana Grčke starijih od 60, koji se dosad nisu cijepili protiv covida, piše Kathimerini. Ali očito je već i sama najava drastične mjere pokrenula stvari u smjeru u kojem se grčka vlada i nadala.
Booster za covid potvrdu
Ovakav pristup – da se novčanim sankcijama cilja jedna dobna skupina, čije je zdravlje osjetljivije na covid – zasad nije primijenila nijedna druga europska država osim Grčke. Austrija je, doduše, također uvela novčano kažnjavanje, ali ne samo za starije. Tamo će se naplaćivati do 600 eura svaka tri mjeseca onima koji se odbiju cijepiti, a za to nemaju opravdanje, što, naravno, onda uključuje i ljude starije životne dobi.
Osim Austrije i Grčke, u još nekim europskim zemljama razmatraju se mjere kojima vlade žele potaknuti ljude na cijepljenje, pogotovo starije. U Francuskoj će od sredine prosinca građani koji su prešli 65 godina morati primiti dodatnu dozu cjepiva, ako žele produljiti valjanost svoje covid potvrde. Ta potvrda omogućuje svakodnevne aktivnosti u Francuskoj, od putovanja vlakovima do odlaska u restoran.
Bolja procijepljenost starijih
U Češkoj je, pak, upravo ovih dana najavljeno da će biti uvedeno obavezno cijepljenje za starije od 60 (kao i za neke profesije, poput zaposlenih u bolnicama i umirovljeničkim domovima, policajce itd.). Zasad je, međutim, upitno hoće li ta mjera doista biti i provedena jer Češka uskoro dobiva novu vladu, nakon parlamentarnih izbora održanih u listopadu.
Sve ove zemlje – Grčka, Austrija, Francuska i Češka – prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uspjele su cijepiti više svojih starijih sugrađana od Hrvatske. U Austriji je, prema ECDC-u, cijepljeno 88,7 posto ljudi starijih od 60 godina. U Francuskoj 86,6 posto; u Češkoj 82,9 posto, a u Grčkoj 80,1 posto (grčka vlada kaže oko 83 posto).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska je, prema podacima ECDC-a, cijepila bitno manje ljudi u toj dobnoj skupini, 71,5 posto, što nas opet svrstava u donji dio europske ljestvice (ECDC ima podatke za 25 zemalja članica EU-a, sve osim Njemačke i Nizozemske). Taj plasman, naravno, nije neočekivan jer je sasvim u skladu s razinom procijepljenosti u općoj populaciji po čemu i dalje zaostajemo za državama iz zapadne Europe. Kakve to posljedice ima, nedavno smo detaljno analizirali.
Sve akcije ministra Beroša
Za razliku od spomenutih zemalja, hrvatska Vlada odabrala je mekši pristup – krenulo je s tzv. covid autobusima sredinom lipnja, kako bi se ciljano došlo do ljudi, najčešće starijih, koji se još nisu cijepili. Potom je ministar zdravstva Vili Beroš krajem srpnja najavio pojačani angažman patronažne službe.
Tri mjeseca kasnije, još jedna akcija: obiteljski liječnici su dobili zadatak kontaktirati svoje pacijente starije od 65 godina i pozvati ih na cijepljenje, a ako u tome ne uspiju, onda ih informirati o cijepljenju putem patronažne službe ili kroz kućni posjet te izvijestiti Ministarstvo zdravstva što su postigli. Što je, dakle, ovakvim mekšim pristupom postignuto?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nimalo ohrabrujući podaci
Iz resora ministra Beroša kažu nam da podatke o tome kakav je bio rezultat angažmana obiteljskih liječnika i koliko se ljudi zahvaljujući tome cijepilo, još uvijek analiziraju. Na pitanje koliko je ljudi starijih od 65 godina, a koji nisu cijepljeni, kontaktirano putem patronažnih službi i s kojim učinkom, imaju konkretnije – ali ne baš ohrabrujuće – podatke.
Već krajem rujna činilo se da pokušaj da se starije građane na taj način potakne na cijepljenje ima krajnje ograničen doseg. Ministar Beroš je tada potvrdio da su patronažne službe u tjedan dana kontaktirale više od pet tisuća necijepljenih starijih osoba. Čak 76 posto njih odbilo je cijepljenje i to, kako je tvrdio Beroš, „bez zdravstveno utemeljenog razloga“. Cijepilo se svega 1197 kontaktiranih osoba.
Svaki treći se pristao cijepiti
Posljednji podaci, koje smo dobili iz Ministarstva, nešto su bolji, ali i dalje vrlo skromni. „Od početka rujna do 26. studenog 2021. godine patronažne sestre kontaktirale su 43.599 necijepljenih osoba, te je cijepljeno 14.227 osoba”, odgovorili su iz Beroševa resora na naš upit. Cijepljena je, dakle, tek svaka treća kontaktirana osoba, odnosno oko 65 posto ljudi nije pristalo na cijepljenje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ni situacija u dobnoj skupini iznad 80 godina nije se zadnjih mjeseci bitno promijenila. Još ljetos pisali smo koliko je Hrvatska podbacila s cijepljenjem u toj ciljanoj skupini ljudi – početkom srpnja bilo je prvom dozom cijepljeno tek 54 posto starijih od 80 godina, dok je manje od polovice primilo obje doze.
Daleko je cilj Europske unije
Pet mjeseci kasnije situacija je neznatno bolja. Do 1. prosinca, pokazuju podaci koje smo dobili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prvu dozu primilo je 64,6 posto građana te životne dobi, a obje doze 59 posto. U tih pet mjeseci se, dakle, cijepilo dvadesetak tisuća ljudi starijih od 80, dok ih još uvijek oko 80 tisuća uopće nije cijepljeno.
Europska komisija je početkom godine postavila ambiciozan cilj za cijelu EU – do kraja ožujka, planirali su u Bruxellesu, zemlje članice trebaju cijepiti 80 posto starijih od 80 godina. Osam mjeseci kasnije Hrvatska se još muči s ostvarenjem tog cilja. Ovim tempom neće nam biti dostižan još mjesecima. Stoga je jedino logično upitati se dokad će hrvatska Vlada inzistirati na ovakvom, mekšem pristupu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Koji je najveći problem hrvatskog pristupa pandemiji? Nismo zaštitili one najranjivije
Sve više zemalja ide s radikalnim pristupom kako bi cijepile svoje najstarije. Hrvatska je skroz podbacila
Europska komisija je početkom godine postavila ambiciozan cilj za cijelu EU - do kraja ožujka, planirali su u Bruxellesu, zemlje članice trebaju cijepiti 80 posto starijih od 80 godina. Osam mjeseci kasnije Hrvatska se još muči s ostvarenjem tog cilja. Ovim tempom neće nam biti dostižan još mjesecima
Radikalni pristup već je, čini se, pokrenuo stvari: nakon što je grčka vlada najavila je da će stariji od 60 godina koji se bez opravdanog razloga odbiju cijepiti protiv covida, plaćati kaznu od sto eura mjesečno, grčki mediji javljaju da je naglo i osjetno skočio broj ljudi koji su rezervirali termin za prvu dozu.
U tjedan dana za prvu dozu prijavilo se oko 70 tisuća ljudi, gotovo tri puta više nego tjedan ranije. Još je to daleko od procijenjenih pola milijuna građana Grčke starijih od 60, koji se dosad nisu cijepili protiv covida, piše Kathimerini. Ali očito je već i sama najava drastične mjere pokrenula stvari u smjeru u kojem se grčka vlada i nadala.
Booster za covid potvrdu
Ovakav pristup – da se novčanim sankcijama cilja jedna dobna skupina, čije je zdravlje osjetljivije na covid – zasad nije primijenila nijedna druga europska država osim Grčke. Austrija je, doduše, također uvela novčano kažnjavanje, ali ne samo za starije. Tamo će se naplaćivati do 600 eura svaka tri mjeseca onima koji se odbiju cijepiti, a za to nemaju opravdanje, što, naravno, onda uključuje i ljude starije životne dobi.
Osim Austrije i Grčke, u još nekim europskim zemljama razmatraju se mjere kojima vlade žele potaknuti ljude na cijepljenje, pogotovo starije. U Francuskoj će od sredine prosinca građani koji su prešli 65 godina morati primiti dodatnu dozu cjepiva, ako žele produljiti valjanost svoje covid potvrde. Ta potvrda omogućuje svakodnevne aktivnosti u Francuskoj, od putovanja vlakovima do odlaska u restoran.
Bolja procijepljenost starijih
U Češkoj je, pak, upravo ovih dana najavljeno da će biti uvedeno obavezno cijepljenje za starije od 60 (kao i za neke profesije, poput zaposlenih u bolnicama i umirovljeničkim domovima, policajce itd.). Zasad je, međutim, upitno hoće li ta mjera doista biti i provedena jer Češka uskoro dobiva novu vladu, nakon parlamentarnih izbora održanih u listopadu.
Sve ove zemlje – Grčka, Austrija, Francuska i Češka – prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uspjele su cijepiti više svojih starijih sugrađana od Hrvatske. U Austriji je, prema ECDC-u, cijepljeno 88,7 posto ljudi starijih od 60 godina. U Francuskoj 86,6 posto; u Češkoj 82,9 posto, a u Grčkoj 80,1 posto (grčka vlada kaže oko 83 posto).
Hrvatska je, prema podacima ECDC-a, cijepila bitno manje ljudi u toj dobnoj skupini, 71,5 posto, što nas opet svrstava u donji dio europske ljestvice (ECDC ima podatke za 25 zemalja članica EU-a, sve osim Njemačke i Nizozemske). Taj plasman, naravno, nije neočekivan jer je sasvim u skladu s razinom procijepljenosti u općoj populaciji po čemu i dalje zaostajemo za državama iz zapadne Europe. Kakve to posljedice ima, nedavno smo detaljno analizirali.
Sve akcije ministra Beroša
Za razliku od spomenutih zemalja, hrvatska Vlada odabrala je mekši pristup – krenulo je s tzv. covid autobusima sredinom lipnja, kako bi se ciljano došlo do ljudi, najčešće starijih, koji se još nisu cijepili. Potom je ministar zdravstva Vili Beroš krajem srpnja najavio pojačani angažman patronažne službe.
Tri mjeseca kasnije, još jedna akcija: obiteljski liječnici su dobili zadatak kontaktirati svoje pacijente starije od 65 godina i pozvati ih na cijepljenje, a ako u tome ne uspiju, onda ih informirati o cijepljenju putem patronažne službe ili kroz kućni posjet te izvijestiti Ministarstvo zdravstva što su postigli. Što je, dakle, ovakvim mekšim pristupom postignuto?
Nimalo ohrabrujući podaci
Iz resora ministra Beroša kažu nam da podatke o tome kakav je bio rezultat angažmana obiteljskih liječnika i koliko se ljudi zahvaljujući tome cijepilo, još uvijek analiziraju. Na pitanje koliko je ljudi starijih od 65 godina, a koji nisu cijepljeni, kontaktirano putem patronažnih službi i s kojim učinkom, imaju konkretnije – ali ne baš ohrabrujuće – podatke.
Već krajem rujna činilo se da pokušaj da se starije građane na taj način potakne na cijepljenje ima krajnje ograničen doseg. Ministar Beroš je tada potvrdio da su patronažne službe u tjedan dana kontaktirale više od pet tisuća necijepljenih starijih osoba. Čak 76 posto njih odbilo je cijepljenje i to, kako je tvrdio Beroš, „bez zdravstveno utemeljenog razloga“. Cijepilo se svega 1197 kontaktiranih osoba.
Svaki treći se pristao cijepiti
Posljednji podaci, koje smo dobili iz Ministarstva, nešto su bolji, ali i dalje vrlo skromni. „Od početka rujna do 26. studenog 2021. godine patronažne sestre kontaktirale su 43.599 necijepljenih osoba, te je cijepljeno 14.227 osoba”, odgovorili su iz Beroševa resora na naš upit. Cijepljena je, dakle, tek svaka treća kontaktirana osoba, odnosno oko 65 posto ljudi nije pristalo na cijepljenje.
Ni situacija u dobnoj skupini iznad 80 godina nije se zadnjih mjeseci bitno promijenila. Još ljetos pisali smo koliko je Hrvatska podbacila s cijepljenjem u toj ciljanoj skupini ljudi – početkom srpnja bilo je prvom dozom cijepljeno tek 54 posto starijih od 80 godina, dok je manje od polovice primilo obje doze.
Daleko je cilj Europske unije
Pet mjeseci kasnije situacija je neznatno bolja. Do 1. prosinca, pokazuju podaci koje smo dobili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prvu dozu primilo je 64,6 posto građana te životne dobi, a obje doze 59 posto. U tih pet mjeseci se, dakle, cijepilo dvadesetak tisuća ljudi starijih od 80, dok ih još uvijek oko 80 tisuća uopće nije cijepljeno.
Europska komisija je početkom godine postavila ambiciozan cilj za cijelu EU – do kraja ožujka, planirali su u Bruxellesu, zemlje članice trebaju cijepiti 80 posto starijih od 80 godina. Osam mjeseci kasnije Hrvatska se još muči s ostvarenjem tog cilja. Ovim tempom neće nam biti dostižan još mjesecima. Stoga je jedino logično upitati se dokad će hrvatska Vlada inzistirati na ovakvom, mekšem pristupu.