Koliko bi nas ovo s Inom moglo koštati?
Burzovna vrijednost mađarskog paketa u ovom trenutku iznosi 14,6 milijardi kuna
Danas je održan sastanak Savjeta za INA-u na kojem je investicijska banka Lazard, kao savjetnik Vlade u procesu otkupa dionica od MOL-a predstavila preliminarno izvješće o dubinskom snimanju, a finalno izvješće očekuje se za mjesec dana.
Osnovni zadatak Lazarda bio je utvrditi vrijednost INA-e, odnosno cijenu koju bi hrvatska strana trebala platiti za dionice koje drži MOL, a koja će biti polazna točka budućih pregovora. Kako je danas najavio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, prvi sastanak s Mađarima trebao bi se održati do kraja mjeseca.
Kao što se i očekivalo, javnost danas nije doznala praktički ništa novo. I dalje nije poznato koliko bi hrvatske građane ta operacija trebala koštati, niti kako će biti financirana, s obzirom na to da su javne financije u prilično ugrožene koronakrizom, država se zadužuje za krpanje deficita te nije baš idealna situacija za financiranje otkupa dionica vrijednih više milijardi kuna.
Rigidna vlasnička struktura na burzi
Što se tiče vlasničke strukture, najveći pojedinačni dioničar je MOL, koji na skrbničkom računu Zagrebačke banke drži 49,08 posto dionica. Na drugom mjestu nalazi se Republika Hrvatska koja ima 44,84 posto dionica. Među prvih deset dioničara, koji zajedno drže 98,88 posto dionica INA-e, uz MOL i RH nalazi se još i nekoliko mirovinskih fondova.
Dionica INA-e, zbog ovakve vlasničke strukture, u kojoj najveći dioničari drže gotovo sve dionice, nije pretjerano likvidna. Njome se slabo trguje, i zbog općenito prilično slabe likvidnosti Zagrebačke burze, ali i zbog ovakve vlasničke strukture u kojoj 10 najvećih dioničara drži skoro sve dionice, pa ih je malo slobodnih na tržištu. Na primjer, jučer je promet dionicama INA-e iznosio 23.840 kuna. Protrgovano je osam komada, po cijeni od 2.980 kuna.
Prema toj cijeni, MOL-ovih 4.908.207 komada dionica vrijedilo bi oko 14,6 milijardi kuna, dok je ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno burzovna vrijednost INA-e, trenutno 29,8 milijardi kuna. Iako tržišna cijena na Zagrebačkoj burzi, zbog navedenog razloga, niske likvidnosti, neće biti pretjerano relevantna u pregovorima oko otkupa dionica, za širu javnost je zanimljivo čisto radi ilustracije o kakvim iznosima se radi.
Iznenadna inicijativa premijera Plenkovića
Priča oko otkupa dionica krenula je na Badnjak 2016. kada je premijer Andrej Plenković iznenada sazvao konferenciju za novinare na kojoj je objavio da njegova Vlada namjerava otkupiti dionice od MOL-a.
Krenulo se u angažman savjetnika za taj posao, pa je prvo u travnju 2018. izabran konzorcij u kojem su bili Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) čije usluge su trebale koštati osam milijuna eura. Došlo je do nesporazuma oko samog ugovora o njihovim uslugama, pa su u srpnju prošle godine pronašli novog savjetnika, investicijsku banku Lazard, koja će svoje usluge naplatiti devet milijuna eura.
Država ne kupuje iz poslovnih razloga
Iako je u ovom trenutku vrlo teško špekulirati o cijeni po kojoj bi MOL bio spreman prodati svoje dionice, ona sasvim sigurno neće biti niska, jer znaju koga imaju s druge strane stola. Znaju da se radi o državi, koja kao kupac često nije vođena isključivo poslovnim razlozima, da je u takvim odlukama prisutna prilično velika doza populizma i u konačnici, da oni koji odlučuju o kupnji ne daju svoj novac i da za posljedice svoje odluke neće snositi nikakve konzekvence.
Ipak, Plenković je krajem 2018. dao naslutiti da od posla možda neće biti ništa rekavši da ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene, da to može biti nepremostiv problem “jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih može ili treba izdvojiti.”