Koliko će rat u Ukrajini pogoditi hrvatsko gospodarstvo: čeka nas usporeni rast BDP-a i veća inflacija

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je u petak da će rat u Ukrajini zasigurno dovesti do usporavanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini, a da će također dovesti i do porasta inflacije, prvenstveno uslijed rasta cijena energenata i žitarica.

“Direktan utjecaj na naše gospodarstvo dolazi od prelijevanja ekonomskih efekata rata u Ukrajini. U ovom trenutku nemamo izravne ratne posljedice, ali sasvim sigurno možemo očekivati da ćemo zbog rata u Ukrajini imati usporavanje rasta BDP-a u ovoj godini, kao i rast inflacije, prvenstveno zbog porasta cijena energenata i žitarica, koje se u velikoj mjeri proizvode u Rusiji i Ukrajini”, rekao je Vujčić novinarima u HNB-u nakon učeničke debate, koju je središnja banka organizirala u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna novca.

Kako je ustvrdio, to je nešto s čime možemo sasvim sigurno u ovom trenutku kalkulirati da će se dogoditi. “U kojem obujmu, to još moramo vidjeti jer to ovisi o tome kako će se razvijati sukob u Ukrajini, što je u ovom trenutku također teško predviđati”, dodao je guverner HNB-a.

Pomama za eurima? ‘Nije to ništa značajno’

Upitan o “pomami za eurima” o kojoj posljednjih dana mediji izvještavaju, pri čemu neke mjenjačnice kažu da sve novčanice eura koje nabave građani ubrzo kupe, Vujčić je ocijenio da se ne događa ništa značajno. Rekao je da je od druge polovine prošle godine prisutna veća potražnja za eurom, no ona je povezana s prošlogodišnjom značajno boljom turističkom sezonom, kao i s približavanjem datuma uvođenja eura u Hrvatskoj, pa određen dio građana već sada mijenja kune za eure.

Zaključno s podacima za siječanj, u bankama je u proteklih šest mjeseci došlo do vrlo snažnog rasta deviznih depozita, koji su na godišnjoj razini ubrzali rast s 2,2 na 6,6 posto. “To je trend koji pokazuje da imamo snažan neto priljev deviza u bankovni sustav”, rekao je Vujčić.

Napomenuo je i da je od početka rata u Ukrajini vidljivo određeno smanjenje neto otkupa, dakle razlike u tome koliko banke otkupe deviza od stanovništva u odnosu na ono što im prodaju. “Međutim to je relativno malo i ne vidimo da se tu išta značajno događa”, izjavio je Vujčić.