Koliko je Bandić uništio Zagreb najbolje pokazuje priča o Peri Pirkeru, gradonačelniku koji je učinio čudo u 4 godine

I tada je Zagreb pogodila velika katastrofa

Pero Pirker bio je jedan od „najsposobnijih, najuspješnijih i u svoje vrijeme iznimno popularnih zagrebačkih gradonačelnika“, piše bivši zastupnik HNS-a. Beus Richembergh pojašnjava da je Pirker obnašao dužnost predsjednika Skupštine Grada Zagreba, koja je u njegovo vrijeme bila ekvivalent gradonačelničkoj. Popis uspjeha koje je Pero Pirker ostvario tijekom kratkog mandata djeluje impresivno, posebno s obzirom na to da je grad u tom razdoblju pogodila velika prirodna katastrofa.

„Na dužnost gradonačelnika (predsjednika Skupštine) izabran je kad mu je bilo samo 36 godina, a nedugo zatim dogodilo mu se nešto što je uz razoran potres najgora noćna mora za prvog čovjeka nekog grada. Naime, u noći s 25. na 26. listopada 1964. godine Zagreb je pogodila nezapamćena poplava. Sava je od obilnih kiša nabujala i probila savske nasipe i pod vodom se našla trećina grada, odnosno površina od oko 6 tisuća hektara na kojoj su živjele 183 tisuće ljudi“, piše Beus Richembergh.

Pirker se u obnovi Zagreba i nakon nje pokazao kao odličan organizator i realizator brojnih velikih projekata, navodi Beus Richembergh. U fazi obnove neposredno nakon poplave Pirker je „danonoćno bio na terenu i koordinirao aktivnosti, a paralelno s tim načinjeni su planovi nove stanogradnje i urbanizacije postradalih područja“, stoji u biografiji koju je napisao saborski zastupnik.

Što je sve sagradio Pirker?

„U Pirkerovom mandatu donesen je novi, moderni urbanistički plan grada kojim je projiciran grad za 950 tisuća stanovnika (u to vrijeme imao je oko 560 tisuća stanovnika). Izgrađena su nova naselja Botinec i Retkovec za postradale u poplavi, te novi kvartovi u Trnskom, Sigetu, Zapruđu, Sopotu i Knežiji (sveukupno čak 26 tisuća novih stanova). Stanogradnju su pratile i nove škole u Trnskom, Botincu, Retkovcu i Zapruđu te na još 30 drugih lokacija uz 6 novih dječjih vrtića.

Izgrađeno je 30 km novih savskih nasipa. Sagrađeni su također: nova cesta Zagreb – Sisak, novi željeznički most na Savi i veliki nadvožnjak preko pruge kod Velike Gorice, novi terminal i produljena pista zagrebačkog aerodroma na Plesu, nova sljemenska žičara, sportski centar na Sveticama s bazenima i igralištima te postrojenje za umjetno klizalište na Šalati. Uz to, sagrađeno je i 107 tisuća m2 robnih kuća i trgovačkih centara, odnosno nešto više od 270 novih prodavaonica širom grada te robne kuće Nama u Dubravi, Trnskom i na Kvaternikovom trgu. Izgrađena su i nova velika skladišta na Žitnjaku.

Iz centra grada iseljeno je više industrijskih postrojenja a sagrađeno je i mnogo novih: novi pogoni Plinare s udvostručenim kapacitetom proizvodnje, vodocrpilište u Maloj Mlaki, Plivin pogon za proizvodnju geomicina, Tvornica transformatora u Jankomiru, Tvornica ulja na Žitnjaku, tvornica Janko Gredelj, Mesna industrija Sljeme s tvornicama gotovih jela i stočne hrane i farmom svinja za 100 tisuća komada godišnje proizvodnje te Agrokokina velika farma za proizvodnju jaja.

Pad u političku nemilost i rana smrt

Mjesto na čelu Zagreba nije bilo vrhunac političke karijere Pere Pirkera. On je 1969. godine postao sekretar Izvršnog odbora Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Na toj je poziciji dočekao politički turbulentnu 1971. godinu i događaje koji se u historiografiji nazivaju Hrvatskim proljećem. Kako je tijekom previranja pao u nemilost najviših državnih političkih struktura, bio je prisiljen potkraj 1971. godine podnijeti ostavku na visoku funkciju koju je obnašao.

Umro je nedugo nakon toga, u kolovozu 1972. godine. Kako zaključuje Beus Richembergh, njegova rana smrt pospješila je da lakše ode u zaborav. „Grad Zagreb mu se nikada nije odužio ulicom ili trgom. Tek jedan odvojak u Sesvetskom Kraljevcu nosi njegovo ime“, stoji u Pirkerovoj biografiji. Čitav tekst o Peri Pirkeru dostupan je na portalu za nacionalne manjine u RH, a dokumentarni film o obnovi Zagreba nakon poplave 1964. godine dostupan je na YouTubeu.