Dosta bizarno. RH je uhapsila narkosa kojeg traži Amerika, ali teško ćemo ga izručiti jer imamo sporazum iz 1901.
Konvencija o izdavanju krivaca s početka prošlog stoljeća ostala je na snazi do današnjih dana
Hrvatske vlasti trenutno su u ozbiljnom problemu jer bi se moglo dogoditi da jednostavno ne uspiju realizirati izručenje odbjeglog pripadnika južnoameričkog narko-kartela kojeg traži SAD. Riječ je o 54-godišnjem Davidu Cardoni, Kolumbijcu koji je krajem prošlog mjeseca uhićen u zagrebačkoj zračnoj luci prema crvenoj američkoj tjeralici raspisanoj putem Interpola.
Iako se ovaj okrivljenik ne protivi izručenju, nije sasvim izvjesno da će biti predan američkim vlastima. Naime, Hrvatska jednostavno nema propis prema kojem bi to izručenje realizirala. Ozbiljan je ovo problem u kazneno-pravnoj suradnji dvaju zemalja, tim više ako se zna da je svoju prisutnost na Balkanu SAD ne tako davno ojačala otvaranjem ureda DEA-e (Ureda za borbu protiv droge) u Zagrebu. Rezultati suradnje s hrvatskim istražiteljima evidentni su s obzirom na količine droge koje su ovih dana zaplijenjene diljem Hrvatske, no na Cardoninom slučaju mogao bi se pojaviti ozbiljan zastoj u tome.
Konvencija koja datira još iz 1901. godine
Dakle, potpuno nevjerojatno zvuči da izručenje osobe koju traži SAD Hrvatska trenutno može realizirati samo na osnovu Konvencije o izdavanju krivaca zaključene između Kraljevine Srbije i Ujedinjenih Američkih Država oktobra 1901. godine. Inače, predaja se provodi na osnovu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći, no s obzirom na to da dvije zemlje imaju zaključen međudržavni ugovor i njegove odredbe primjenjuju se kod postupka ekstradicije.
Konvencija o izdavanju krivaca iz 1901. još uvijek se primjenjuje u hrvatskom pravosuđu. Iako ju je Kraljevina Srbija sklopila s tadašnjim Ujedinjenim Američkim Državama nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, te dalje Kraljevine Jugoslavije, pa sve do današnje Republike Hrvatske koja je nastala raspadom SFRJ, prenosila se u hrvatskim pravnim odredbama koje reguliraju izručenje između ove dvije zemlje.
Popis nedjela za koja je moguće izručenje
To je pak potpuno nevjerojatno jer su u Konvenciji o izdavanju krivaca navedena sva kaznena djela za koja okrivljena osoba iz Hrvatske može biti izručena SAD-u. Među njima su ubojstvo, paljevina, razbojništvo, krivotvorenje, utaja, prijevara krivokletstvo, otmica, silovanje, rušenje željezničkih pruga, ali i ‘zločinstva počinjena na moru’, poput gusarenja ili pobune na brodu. Zlouporabe opojnih droga, odnosno njezinog krijumčarenja za što se vodi postupak protiv Cardone, jednostavno o ovom popisu nema.
Upravo taj zastarjeli popis kaznenih djela, koji do kraja komplicira postupak izručenja, spominjao se kao mogući razlog zbog kojeg je bivši premijer Ivo Sanader svojevremeno tražio način da se nakon što je pobjegao u Austriju dokopa američkog teritorija. Korupcije i zlouporabe položaja za što je Sanader okrivljen nema na popisu Konvencije o izdavanju krivaca. Pokušao je zato bivši premijer, kako što se tada pisalo, kupiti u Austriji kartu za SAD, no to mu nije uspjelo jer je već za njim bila izdana tjeralica. Poznato je da je Hrvatsku napustio svega par sati prije nego što mu je ukinut zastupnički imunitet na osnovu kojeg je trebalo uslijediti uhićenje i otvaranje istrage.
Hrvatskoj je jedan čovjek ove godine izručen iz SAD
Početkom ove godine SAD su Hrvatskoj izručile osumnjičenog ratnog zločinca Slobodana Mutića, koji je od 1999. živio u SAD-u, gdje je u međuvremenu osuđen na zatvorsku kaznu jer je u imigracijskim dokumentima lagao da nije kršio zakone ni bio umiješan u genocid ili etničko čišćenje. Za Mutićem je tjeralicu bio raspisao Županijski sud u Sisku još 2002. godine.
Sada Županijskom sudu u Zagrebu, gdje se donosi odluka o Cardoninom izručenju, preostaje da pokuša provesti ovaj postupak u skladu s vrijedećom Konvencijom iz 1901. godine. U slučaju da se procedura previše otegne moglo bi se otvoriti pitanje o kršenju okrivljenikovog prava na slobodu, budući da je Kolumbijac nakon uhićenja završio u ekstradicijskom pritvoru. Tamo će biti dok odluka ne bude pravomoćna.