Koliko nam je sustav plaća redikulozan? Bolničar ima manji koeficijent od daktilografa u državnoj službi
Usporedba mjesečnih primanja u javnim i državnim službama
U petak 25. listopada Telegram je objavio prve potpune podatke o prosječnim mjesečnim primanjima hrvatskih nastavnika koji se radikalno razlikuju od dosad komuniciranih. Sustav javnih plaća u Hrvatskoj je generalno iznimno kompliciran, često netransparentan zbog redovitih dodataka na plaće koji se zanemaruju u komunikaciji javnošću te dubinski nelogičan, što slikovito opisuje i današnji članak objavljen u Večernjem listu.
Njihovi novinari usporedili su platne liste troje liječnika, dvije medicinske sestre, dva učitelja i dva savjetnika u ministarstvu te analizirali njihove koeficijente i dodatke na plaću. Pritom su usporedili primanja birokrata u javnoj službi s medicinskim djelatnicima i policajcima.
Njihov je izračun pokazao kako je koeficijentom bolje valoriziran administrator u ministarstvu nego policajac ili medicinska sestra, dok je koeficijent višeg stručnog savjetnika samo malo niži od koeficijenta liječnika specijalista. Štoviše, najniži koeficijent u državnim službama ima bolničar, i to 0,72, što ga čini lošije pozicioniranim od daktilografa u javnoj službi.
Visoke plaće zahvaljujući dodacima
No, čak i kada se znaju koeficijenti, teško je izračunati plaću zaposlenika u javnim i državnim službama. One su, naime, uvećane cijelim nizom posebnih dodataka koji su tijekom godina ugovoreni kolektivnim ugovorima. Samo u zdravstvu postoji 530 takvih dodataka. U slučaju liječnika, tu spadaju dodaci za pripravnost, posebne uvjete rada, dežurstvo položajni dodaci čija visina ovisi o hijerarhiji radnog mjesta određenog liječnika, te liječnički dodaci koji primanja pojedinog liječnika mogu povećati do 20 posto, ovisno o njegovoj specijalizaciji.
S obzirom na zamršen sustav izračuna plaća, Večernji je prihode liječnika prikazao temeljem podataka s platnih listi tri medicinska stručnjaka. Tako liječnik specijalist u domu zdravlja s 26 godina staža, koji ne dežura, zarađuje 10,359 kuna mjesečno. Njegov mlađi kolega, specijalizant na odjelu patologije, bez dežurstava ima plaću oko 8 i pol tisuća kuna, a s četiri dežurstva i naknadom za prijevoz mjesečni prihodi mu raste na 11,700 kn. Najviše zarađuje specijalist na citologiji u bolnici, koji sa svim dodacima mjesečni prihod može podići do 15,900 kuna.
Najgore prolaze medicinske sestre
Kao što se vidi iz prikazanih primjera, liječnici u Hrvatskoj zapravo uopće nemaju visoke osnovne plaće, posebno kada se u obzir uzme trajanje školovanja i odgovornost posla koji rade. Mjesečne prihode mogu uvećati dobro plaćenim dežurstvima, ali osnovna plaća liječnika specijalista bez dežurstava, koja su zapravo prekovremeni rad, skoro je jednaka onoj nastavnika savjetnika u srednjoj školi koji ima 29 godina radnog staža i magisterij.
Viši stupanj obrazovanja zaposlenicima u državnoj službi nosi nešto veće prihode. Kao što je u tekstu o plaćama učitelja pisao Telegram, zaposlenik s magisterijem dobiva uvećanje plaće za osam posto, a onaj s doktoratom za 15 posto. Bez dodatka za magisterij nastavnik iz gornjeg primjera zarađivao bi 7,600 kn mjesečno. Platne liste do kojih su došli novinari Večernjeg pokazuju i to da učitelj mentor u osnovnoj školi s 25 godina staža zarađuje 7,455 kuna mjesečno kada se uračuna i naknada za prijevoz od 290 kn.
Platne liste pokazuju i da nije točno kako prosvjetari imaju naniže koeficijente među visokoobrazovanim kadrovima, jer medicinska sestra s visokom ili višom stručnom spremom koja radi u bolnici ima znatno niži koeficijent od nastavnika ili učitelja. Ona bez dežurstava zaradi oko 7 i pol tisuća kuna mjesečno, i to zahvaljujući dodacima. Medicinska sestra koja ima SSS, radi u ambulanti i ima 20 godina radnog staža ukupno zarađuje manje od 6,300 kuna mjesečno.