Koliko, realno, Putin i Erdogan mogu postati bliski partneri, kad imaju tako različite ciljeve u Siriji

Novi savez dosadašnjih velikih neprijatelja

2536296 12/01/2014 December 1, 2014. Russian President Vladimir Putin, second left, and President of Turkey Recep Tayyip Erdogan, second right, before the meeting of the High-Level Russian-Turkish Cooperation Council in Ankara., Image: 212135895, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sputnik
FOTO: Profimedia, Sputnik

Nakon devet mjeseci otvorenog antagonizma između Rusije i Turske, jučer su se sastali Vladimir Putin i Recep Erdogan kako bi dvojica predsjednika popravila narušene odnose između svojih zemalja. U pozadini ovog pomirenja ističe se sve napetiji odnos između Turske i zapadnih zemalja – članica EU i SAD-a, kontekstualizira NY Times.

Iako na sastanku u Sankt-Peterburgu nisu izmijenili ništa više od obećanja o prijateljstvu i suradnji, simbolika ovog razgovora dosadašnjih neprijatelja bila je dovoljna da uzbuni čelnike zapadnih sila. Osim što je Turska članica NATO saveza, ta je zemlja od vitalne važnosti u europskim naporima da zaustavi dotok izbjeglica iz Sirije i Afganistana.

Washington i Ankara su u dugogodišnjem sukobu oko američke podrške Kurdima u Siriji i Iraku, no na to su došli novi problemi u posljednje vrijeme. U Turskoj buja anti-amerikanizam zbog optužbi da je Amerika imala udjela u propalom vojnom puču. Osim toga u Tursku su stigle brojne kritike iz Bijele kuće zbog odmazde prema pučistima, što je dodatno raspirilo ljutnju u toj zemlji.

Radikalan zaokret u odnosima

Turski dužnosnici su bijesni što im Barack Obama nije voljan izručiti Fethullaha Gulena, muslimanskog klerika koji živi u Pennsylvaniji, kojeg je Erdogan optužio za predvođenje vojnog puča u Turskoj. Putin nije krio svoju ambiciju da oslabi NATO savez i raspukne jedinstvo Europske unije, a prilika da sklopi novu i blisku vezu s poniznim Erdoganom, za predsjednika Rusije je vjerojatno duboko zadovoljavajuća, uz to sada ima i opravdanje za svoju odluku da vojno intervenira u Siriji.

Nitko nije predvidio ovakav radikalan zaokret u odnosima, barem ne tako brzo. Rusija i Turska su svo vrijeme bile na suprotnim stranama konflikta u Siriji. Do vrhunca napetosti došlo je prošlog studenog kada je Turska srušila ruski vojni avion uz izliku kako je letjelica ušla u turski zračni prostor kraj sirijske granice.

Nakon što su Turci srušili mlažnjak, Putin je Erdogana optužio za zabijanje noža u leđa i zahtjevao od njega ispriku, što je ovaj odbio učiniti. Ta je epizoda izazvala bijesnu reakciju Moskve koja je zabranila uvoz voća i povrća iz Turske te su zaustavili odlazak milijuna ruskih turista u tu zemlju. Iako je Rusija nastavila s prodajom svog plina Turskoj, Putin je izvijestio kako je godišnja trgovina u iznosu od 30 milijardi dolara, smanjena za 43 posto.

Erdoganovo pismo isprike

“Istina je da smo proživjeli komplicirane trenutke u našim međudržavnim odnosima”, rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare u Sankt Peterburgu. “No mi bismo željeli – a osjećamo da naši turski prijatelji žele isto – nadići te komplikacije”, rekao je.

Nakon što je ovog ljeta bio potpuno izoliran Erdogan je napisao pismo isprike ovog lipnja, koju je Putin zahtijevao zbog obrušavanja ruskog mlažnjaka. Nakon tog istupa, pripremljeno je tlo za normalizaciju odnosa.
Samo dan nakon susreta između Putina i Erdogana, objavljeno je kako su uhićeni turski piloti koji su srušili ruski borbeni zrakoplov. Da su piloti u pritvoru, objavio je u srijedu turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Prema njegovim riječima vojnici su pritvoreni zbog pokušaja vojnog puča, a ne zbog incidenta s ruskim zrakoplovom.

Napori da se dvije zemlje zbliže ubrzani su nakon neuspjelog vojnog puča koji se dogodio sredinom srpnja. Putin je bio prvi državnik koji je ponudio svoju pomoć vlasti u Turskoj. “Vrlo je važna takva podrška, s psihološkog aspekta”, rekao je Erdogan na konferenciji.

Rusija kao adut u pregovorima s Europom

Svi budući dogovori između ove dvije zemlje mogle bi imati znatne posljedice na Srednji Istok i Europu. Erdogan se vjerojatno nada kako će iskoristiti moć zbog poboljšanih odnosa s Rusijom da postigne što bolji dogovor s Europom oko migrantske krize. Pogotovo sada kada su se europski vođe priklonili SAD-u u kritiziranju masovnih uhićenja koji su uslijedili nakon propalog puča.

Bliski odnosi Turske i Rusije donose mogućnost stvaranja napetosti u NATO-u što bi Putin znao rado iskoristiti. Na kraju, Moskva bi vrlo rado htjela približiti Tursku u svoju struju sigurnosnih i trgovačkih organizacija koje uspostavlja u Aziji, iako se takav pomak ne očekuje u skoro vrijeme.

“Erdogan može koristiti Rusiju kao adut u svojim pregovorima sa Zapadom”, rekao je Aleksandr D. Vasilyev, stručnjak za rusko-turske odnose s Orijentalnih studija u Moskvi. “Za njega je glavni cilj zapad, a ne Rusija.” Ako su u Bijeloj kući i zabrinuti zbog zatopljenja odnosa Turske i Rusije, nitko to nije javno rekao. U utorak su dužnosnici State Departmenta odgovarali na pitanja vezana uz sastanak s turskom vladom i zanijekali da je sastanak sam po sebi promijenio američku politiku prema Srednjem Istoku i Europi.

Saveznici u borbi protiv Islamske države

“Ne vidimo ovo kao gubitak”, rekla je Elizabeth Trudeau glasnogovornica State Departmenta. Rekla je kako su i Turska i Rusija članice alijanse koju predvodi SAD u ratu protiv Islamske države. Sve zemlje se zajedno trude zaustaviti građanski rat u Siriji. “Postoje mnogi zajednički ciljevi i interesi”, rekla je Trudeau i dodala kako nema riječi o tome da će veza između SAD i Turske oslabiti zbog toga. Prema njezinim riječima nema novosti oko turskih zahtjeva za izručenjem Gulena.

Što se tiče Rusije i Turske – Sirija i dalje ostaje veliki potencijalni kamen spoticanja, bez obzira na nedavne zavjete o zajedništvu. I sam Putin je zaključio da se njihovi pogledi ne podudaraju uvijek kada se radi o turskim južnim susjedima. Erdogan je zakleti neprijatelj sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, te je zahtijevao njegovo odstupanje prije početka pregovora. Rusija je, s druge strane, dugogodišnji Assadov saveznik, zbog čega su intervenirali u Iranskom i Sirijskom sukobu.

U utorak je Putin od ruskog parlamenta zatražio dopuštenje za produžetak boravka Ruskih zrakoplovnih snaga u zračnoj bazi Khmeimim u Siriji. “To je dokaz da sa će Rusija podržavati Assada i njegov režim u civilnom ratu”, rekao je Aleksandr M. Golts, ruski vojni analitičar.

Suradnja kao prije krize

Rusija bi htjela da Turska zatvori granice za prolazak vojnika i oružja i da obustavi zahtjev za Assadovim odlaskom. Službena Ankara bi htjela da Moskva prestane s napadima na njihove saveznike iz pobunjeničkih redova, te da smanje potporu Kurdima. Kao i da prekinu s bombardiranjem civila što dovodi do velikog broja izbjeglica koji dolaze u Tursku.

“Mislim da je interes Gazproma i ostalih energetskih kompanija kamen temeljac onoga što se tu događa”, rekao je Vasilyev. U idućim danima trebalo bi se nastaviti s izgradnjom turskog plinovoda kao i Akkuyu, nuklearne elektrane koju Rusija gradi u južnoj Turskoj. U utorak su oba predsjednika rekla kako nastavljaju s tim, do sada, suspendiranim projektima. “Obje zemlje su predane radu da naše odnose vratimo u one okvire u kojima su bili prije krize”, rekao je Erdogan. Rusija je obećala da će ukinuti sankcije za uvoz voća i povrća iz Turske.

Unatoč iznimno prijateljskim tonovima, čini se kako je Rusija suptilno podbola gospodina Erdogana, pokazavši kako se odnosi ipak nisu do kraja vratili u normalu. Grčka i Turska su u povijesti bile u vječitom sukobima koji su doveli do iznimnih netrpeljivosti. Ruski novinari izvijestili su kako su se dva predsjednika našla u carskoj palači u predgrađu Sankt Peterburga. Sastanak se održao u grčkom salonu.