Koliko su ankete po jedinicama uopće točne? Prije četiri godine totalno su pogriješile

U predizbornim anketama 2016. godine predviđao se ozbiljan poraz Plenkovićevog HDZ-a

FOTO: Telegram ilustracija

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković danas je ustvrdio kako ga ankete, po kojima SDP-ova koalicija osvaja 6 mandata više, ne brinu; isto tako, kazao je premijer, bilo je prije četiri godine.

Plenković je u pravu: prije četiri godine, recimo, RTL televizija predviđala je težak HDZ-ov poraz.

Prema njihovom terenskom istraživanju, provedenom u svim jedinicama neposredno uoči izbora 2016., tadašnja Narodna koalicija Zorana Milanovića dobivala je 62 mandata, a HDZ je trebao računati na 55 mandata.

Obje ankete radila je Promocija plus

Tu treba napomenuti kako se u anketom predviđene mandate Narodne koalicije nije ubrajao IDS, koji je samostalno dobivao 3 mandata, kao ni dijaspora, tradicionalno sklona HDZ-u.

Rezultati ankete iz 2016. nisu daleko od HRT-ovog HRejtinga za ovogodišnje izbore, prema kojem Bernardićev Restart dobiva 60 mandata, ovaj put s IDS-om, a HDZ 54, bez dijaspore. Obje ankete, onu 2016. za RTL i ovu 2020. za HRT, radila je agencija Promocija Plus.

Uzorak 2016. bio je sedam tisuća birača, dok je ove godine anketa rađena na uzorku od šest tisuća.

Ozbiljan podbačaj Narodne koalicije

Kako su izbori na kraju završili? HDZ je dobio bitno više nego je Promocija plus predviđala, 59 mandata, plus 2 iz dijaspore (treći je bio neovisni zastupnik Glasnović), a SDP-ov savez bitno manje: umjesto predviđena 62 mandata, Narodna koalicija osvojila je ih je 54.

Nešto bliže tom rezultatu bile projekcije iz ankete NoveTV, koju je radila agencija Ipsos.

Promašaj s HDZ-ovim mandatima

Njihovo terensko istraživanje po izbornim jedinicama na uzorku od 4200 ispitanika govorilo je sljedeće: Narodnoj koaliciji 55 zastupnika, što je na kraju zamalo bilo točno, a HDZ-u svega 53, što je bio težak promašaj predizbornih projekcija.

Teško je govoriti o strukturalnim greškama radi kojih bi ankete podcjenjivale stranke desnog centra, odnosno precjenjivale opcije s lijevog centra.

Vjerojatnije se radi o zastoju u informiranju: terenske ankete po jedinicama rade se danima, pa često ne hvataju last-minute promjene u momentumu kandidata ni raspoloženju birača.

U finišu kampanje te 2016. događalo se svašta; primjerice, više od dva tjedna prije izbora objavljena je tajna snimka razgovora u kojem Zoran Milanović povlađuje Josipu Klemmu odstupajući od stavova svoje najvjernije biračke baze, a Andrej Plenković je, kao tada i dalje novije lice, kod nemalog dijela javnosti ostavio dobar dojam u debatama.