Kolumbija doživljava povijesni dan; prekida se rat dug pola stoljeća. No, je li zaista moguće zadržati mir?

Primirje dolazi nakon 52 godine oružanih sukoba gerile FARC-a i vlade

FOTO: AFP

Kolumbija doživljava povijesni dan, na snagu stupa prvi bilateralni i definitivni prekid vatre, još nepotpisan, između gerile FARC-a i vlade, nakon 52 godine oružanog sukoba. “Nova povijest počinje za Kolumbiju 29. kolovoza. Utišajmo puške. Rat s FARC-om je završen!”, napisao je na Twitteru u ponoć predsjednik Juan Manuel Santos.

“Od ovog trenutka počinje bilateralan i definitivan prekid vatre”, napisale su na Twitteru Revolucionarne oružane snage (FARC, marksisti), glavna gerila u zemlji proizašla 1964. iz seljačke pobune koja još i danas broji oko 7500 pripadnika.

Pobunjenici u FARC-u i predsjednik uložili su velike napore u pregovore koji su trajali četiri godine, kako bi prekinuli 50-godišnji rat, no nitko ne bi trebao gajiti nade kako će u toj zemlji nastati trajni mir. To će biti još teže od samog donošenja sporazuma, analizira The Washington Post.

Odustajanje od trgovine narkoticima

Glavni uvjeti sporazuma su da se pobunjenici razoružaju, u periodu od 180 dana i započnu s preseljenjem u kampove koje će nadgledati UN-ove snage. FARC će postati politička stranka. Čim dogovor bude proveden tri bivša pobunjenika ući će u kongres, a tri u senat bez mogućnosti glasovanja. Od 2018. zagarantirano im je pet fotelja u svakoj komori na dva puna mandata, nakon što to istekne morat će se snalaziti sami.

Pobunjenici su od 90-ih počeli sve više sudjelovati u prometu drogom, a time su uzrokovali i povećanje vojske, sada su pristali da odustanu od svog poslovanja s narkoticima. Navodno će odustati od svoje prodaje, a uz to će raditi s vladom kako bi odvikli farmere u ruralnim dijelovima Kolumbije od uzgoja koke.

To je jedan od najvažnijih, no istovremeno i najnesigurniji, aspekt mirivnog dogovora. Protivnici bi se mogli nasilno ubaciti u unosan posao s drogama. Prema dogovoru država bi trebala povećati investicije u razvoj sela.

Kažnjavanje ratnih zločina

Pola stoljeća rata ostavilo je duboke posljedice. Gerilska vojska je ubijala i otimala civile, uzimala je taoce i provodila seksualno nasilje, angažirali su djecu vojnike i nasilno protjerivala na tisuće ljudi, stoji u izvještajima humanitarnih organizacija.

Netko mora platiti cijenu za te zločine, kao i za zločine koje je napravila vojska. Prema mirovnom dogovoru, Kolumbija će osnovati posebne sudove za sve zločine počinjene u ratu – one koje su počinili pobunjenici, paramilitarne postrojbe kao, vojska i vladine sigurnosne snage.

Onim osuđenicima koji potpuno priznaju svoje zločine ponudit će se alternativne kazne, koje će pogodovati pomirenju zaraćenih strana. Ako ne kažu istinu sudit će im se po kaznenim zakonima u kojima im prijeti i do 20 godina zatvora. Prema iskustvima mnogih drugih nacija, nakon toliko dugačkog konflikta unutar zemlje, teško je zadovoljiti zahtjeve za pravdom i one za pomirbom.

Prekid vatre od ponoći u ponedjeljak

Nekoliko sati ranije iz Havane vrhovni šef FARC-a Timoleon Jimenez, zvan Timošenko, izjavio je: “Naređujem svakom našem borcu da definitivno prekine vatru i neprijateljstvo protiv Kolumbijske države”. Predsjednik Santos, šef vojske, prvi je u četvrtak naredio kolumbijskim postrojbama da prekinu vatru na FARC od ponoći na ponedjeljak.

Prvi put će Kolumbija doživjeti takvu šutnju oružja iako FARC od srpnja 2015. poštuje jednostrani prekid neprijateljstava, dok je vlada sad prekinula zračna bombardiranja na pobunjenike. Po sporazumima, bilateralan i definitivan prekid vatre trebao bi stupiti na snagu najkasnije na dan njegova potpisivanja, predviđen između 20. i 26. rujna.