Kolumbijski predsjednik Santos dobitnik je Nobelove nagrade za mir

Nagradu je dobio za napore prema mirovnom sporazumu s pobunjenicima

Colombian President Juan Manuel Santos delivers a speech during a military ceremony at the Jose Maria Cordoba military school in Bogota, on December 19, 2015 during which his ministers of Justice and Defense signed the government's commitment to the armed forces of not to put at the same level the military personnel who violated the law in the context of the armed conflict with the guerrillas. AFP PHOTO / GUILLERMO LEGARIA / AFP PHOTO / GUILLERMO LEGARIA
FOTO: AFP/AFP

Kolumbijski predsjednik Jose Manuel Santos upravo je dobio Nobelovu nagradu za mir. Nagradu je dobio zbog svojih napora na postizanju mirovnog sporazuma sa pobunjenicima FARC-a kako bi se zaustavio rat dug 52 godine. Iako mirovni sporazum na nedavnom referendumu nije prihvaćen, Santosov doprinos je značajan.

“Ova nagrada daje se i kolumbijskom narodu, kao i bezbrojnim žrtvama civilnog rata. Predsjednik Santos je inicirao pregovore koji su rezultirali primirjem. Uložio je veliki trud da nastavi s mirovnim procesom, iako je znao da je kontroverzan, ali je inzistirao na njegovoj provedbi”, navodi se u obrazloženju nagrade.

“Najavio je da će nastaviti raditi na ovome. Odbor za Nobela čvrsto vjeruje da je Santos približio ovaj krvavi sukob mirnom rješenju. Njegovi napori da postigne mir su ispunili cilj poruke Alfreda Nobela”, rekli su iz Odbora.

Rekordan broj kandidata

Prije izbora bila je vrlo teško prognozirati tko će, među rekordnih 376 kandidata dobiti Nobelovu nagradu za mir. Polje kandidata za Nobelovu nagradu za mir naglo se proširilo pošto su kolumbijski birači nenadano odbacili povijesni mirovni sporazum kojim je trebao biti okončan najdulji sukob u Latinskoj Americi. Stručnjaci za Nobelove nagrade za mir mislili su da napokon unaprijed znaju tko će biti laureat. Ali samo nekoliko dana prije objave dobitnika, Kolumbijci su na referendumu rekli ‘ne’ mirovnom sporazumu između njihove vlade i pobunjenika FARC-a o okončanju 52-godišnjeg građanskog rata. No, na kraju je nagrada ipak dodijeljena kolumbijskom predsjedniku.

Kao favoriti slovili i su pregovarači o iranskom nuklearnom sporazumu koji je potpisan prošle godine, sirijska volonterska spasilačka organizacija Bijele kacige,grčki otočani koji pomažu izbjeglicama, papa Franjo i njemačka kancelarka Angela Merkel, piše Guardian.

Netko je nominirao i Trumpa

Ove je godine Nobelov odbor dobio rekordnih 376 nominacija, što je veliki porast u odnosu na 278 prije dvije godine. Analitičari su i prije izbora bili sigurni kako Nobela neće dobiti američki predsjednički kandidat Donald Trump, kojeg je isto netko nominirao.

Koliko je teško prognozirati laureata pokazuje prošlogodišnji slučaj kada nitko među mogućim dobitnicima nije spominjao Tuniški mirovni kvartet. “Možda će u petak izvući novog zeca iz šešira”, kazao je povjesničar Nobelovih nagrada Asle Sveen.