Komentar: Što američko dizanje kamatne stope može značiti za RH?
Povećanje kamatnih stopa negativno utječe na potrošnju i investicije
Alan Greenspan bio je predsjednik FED-a, američke središnje banke od 1987. do 2006. Jedna od njegovih boljih izreka je: “SAD može platiti svaki dug jer mi uvijek možemo tiskati dovoljno novca za tu namjenu“. Wall Street ga je obožavao, ali na samom kraju njegova mandata ostala je sjena. Naime, uzroci velike financijske krize koji uključuju neumjereni rast cijena na tržištu nekretnina i egzotične izvedenice iz prepakiranih hipotekarnih zajmova, dogodili su se upravo u vrijeme njegova predsjedavanja FED-om.
Mediji i dio akademske zajednice uvijek će postavljati pitanje zašto nije poduzeo odgovarajuće mjere koje bi spriječile velik slom, a grupa investitora sjajno opisana u knjizi Michaela Lewisa “The Big Short” ne samo da je predvidjela prskanje balona izvedenih vrijednosnica, nego je na njemu ostvarila zaradu stoljeća. Po knjizi je snimljen film koji uskoro dolazi i u hrvatska kina pod nazivom “Oklada stoljeća“.
Povijesni maksimum
U prošlu srijedu je FED prvi put nakon 2006. podigao osnovnu kamatnu stopu s 0,25 posto na 0,50 posto. Budući da su sva svjetska tržišta očekivala povećanje kamatne stope koju FED plaća na depozite financijskih institucija, taj dan na tržištima nije bilo bitnih promjena. Američki dolar je još prije godinu dana započeo nezadrživo jačati prema košari svjetskih valuta, tako da je odgovarajući indeks početkom mjeseca dosegao svoj 12-godišnji maksimum.
Investitori će sigurno i dalje jeftino posuđivati novac u Europi i Japanu te kupovati američke državne obveznice. Euro je u četvrtak nešto oslabio u odnosu na američki dolar, ali je još uvijek 2 posto iznad najniže vrijednosti koju je imao u dva navrata ove godine, potkraj ožujka i početkom ovog mjeseca. Nafta je nastavila svoju silaznu putanju te je BRENT za isporuke u veljači pao na 37,00 američkih dolara za barel, a najvažniji američki dionički indeks S&P 500 je zadržao svoju vrijednost koja je trenutačno 4 posto ispod povijesnog maksimuma iz svibnja ove godine. Na prvi pogled, puno buke bez razloga, ali nije baš tako i treba ozbiljno razmotriti sve posljedice divergencije osnovnih kamatnih stopa središnjih banaka najvažnijih svjetskih gospodarstava.
Jedan od motora trenutačnog rasta, izvoz robe, može biti ugrožen ako dođe do slabosti u EU. No, HNB je nakon dugo vremena poslao signale da je spreman pomoći svojim monetarnim mjerama
Janet Yellen, predsjednica FED-a, dugo je i oprezno pripremala ovaj korak, pogotovo što je jedan od ciljeva FED-a, postizanje ciljane stope inflacije od 2 posto, jako daleko od ostvarenja. Stopa nezaposlenosti je u SAD-u prepolovljena u odnosu na 2009. i iznosi 5 posto, cijene poslovnih nekretnina probile su povijesne maksimume, a prodaja automobila raste najbrže u prošlom desetljeću. Istodobno postoji bojazan da je kreiran vrijednosni balon dionica i nekretnina zbog dugog razdoblja jeftinog novca, da je cijeli oporavak ipak relativno slab jer nije došlo do povećanja prosječno isplaćene nadnice te da situacija u Europi, Kini, Japanu i poglavito u zemljama u razvoju nije ohrabrujuća.
Na ovo posljednje upozoravali su MMF i Svjetska banka predviđajući mogućnost izbijanje nove gospodarske i financijske krize punog opsega, samo ovaj put u zemljama u razvoju. Svjetska banka smatra da je njena zadnja prognoza iz lipnja ove godine o svjetskom gospodarskom rastu od 2,8 posto dovedena u pitanje, prvije svega zbog usporavanja rasta u zemljama u razvoju.
Izbjegavanje recesije
Neki američki analitičari smatraju da će Kina morati smanjiti svoju izloženost prema američkom dugu zbog odljeva kapitala uzrokovanog i divergentnim kamatnim stopama. Daljnje jačanje američkog dolara u odnosu na ostale svjetske valute te slabljenje cijena sirovina prisilit će većinu središnjih banaka zemalja u razvoju na dodatno smanjenje kamatnih stopa kako bi izbjegle recesiju.
Središnje banke Indonezije, Perua, Meksika i Indije poticale su FED da napokon donese odluku o povećanju kamatne stope tvrdeći da je neizvjesnost lošija nego samo povećanje. Zanimljivo da je njihovo pozivanje bilo u potpunoj suprotnosti s mišljenjem MMF-a i Svjetske banke.
Zdraviji pothvati
Braneći svoje odluke Janet Yellen je najavila da će daljnje povećanje kamatnih stopa biti dvostruko sporije nego ono između 2004. i 2006. godine. Tako bi do kraja 2016. trebala porasti za daljnjih 75 baznih bodova, a u 2017. 100 baznih bodova. Maksimalna kamata od 3,5 posto bila bi dostignuta 2019. godine. Ova projekcija rasta kamata već je izazvala pomanjkanje likvidnosti i porast cijena na tržištu korporativnih “junk bondsa“. Bill Gross, kralj obveznica, smatra da će porast kamatnih stopa očistiti tržište od cijelog niza kompanija koje su preživljavale zahvaljujući jeftinom novcu. On kaže da je to svakako dobra vijest jer će napori vlasnika i direktora takvih kompanija biti usmjereni na bolje i zdravije poduzetničke pothvate.
Kada će se iste posljedice osjetiti i na tržištu državnih obveznica sličnog kreditnog rejtinga trenutačno nije razvidno. EU, Kina i Japan nastavit će i dalje provoditi različite monetarne i fiskalne mjere kojima bi trebale potaknuti gospodarski rast uz opravdani strah da njihovi napori mogu biti djelomično poništeni rastom kamatnih stopa u SAD-u.
Kakve posljedice može očekivati Hrvatska? Rast kamatnih stopa u srednjem roku na hrvatski javni dug je više nego izvjestan. U uvjetima neodrživog proračunskog deficita to će zahtijevati dodatne mjere nove vlade ili vlada na prihodovnoj i troškovnoj strani proračuna. Svako povećanje kamatnih stopa negativno utječe na osobnu potrošnju i investicije što će dovesti u pitanje održivost postojećih stopa rasta BDP-a. Isto tako, jedan od motora trenutačnog rasta, izvoz roba, može biti ugrožen ako dođe do slabosti na ključnim tržištima EU-a.
Sve navedeno limitira vremenski okvir potreban za uravnoteženje javnih financija i čini trenutačne političke pregovore neozbiljnim i banalnim. HNB je nakon dugo vremena poslao signale da je spreman dodatno pomoći svojim monetarnim mjerama ako politika napokon počne ozbiljno rješavati fiskalne neravnoteže. Nisam siguran da izgledni modeli koalicija vrlo različitih interesnih grupacija daju nadu za racionalnije trošenje, odnosno pravednije i ravnomjernije oporezivanje.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 24. prosinca 2015.