Komentar: U ovom su trenutku novi izbori najbolje rješenje za Hrvatsku

Raspisivanje novih izbora donijelo bi mnogo čišću političku situaciju

20.12.2015., Zagreb -  Dolazak premijera Zorana Milanovica i clanova SDP-a u sredisnjicu Mosta nezavisnih lista na nastavak pregovora. 
Photo: Grgur Zucko/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Premda bi, kako sada stvari stoje, Zoran Milanović i Božo Petrov u utorak mogli doći na Pantovčak s najmanje 82 potpisa, što bi trebalo zajamčiti stabilnu Vladu i čvrstu parlamentarnu većinu, novi su parlamentarni izbori najbolja opcija za trajno rješenje hrvatske političke krize.

Prvo, načelno govoreći, kao što smo prošli tjedan ustvrdili da Most ne može koalirati samo s HDZ-om (kada se takva koalicija činila više nego izglednom), jer bi koaliranjem s HDZ-om prekršio vlastito pravilo o tripartitnom konsenzusu za novu Vladu, Most ne bi smio ekskluzivno koalirati niti sa SDP-om, bez obzira na činjenicu što je Tomislav Karamarko odlučio napustiti pregovore.

Most bi, želi li biti dosljedan, sada morao ponuditi novi pregovarački model, ili, pak, zatražiti nove izbore, kao što je to Božo Petrov bio najavio prije nekoliko dana.

05.08.2015., Knin - Svecano obiljezavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja. U centralnom dijelu kninske tvrdjave otvoren je muzej Oluja 95, posvecen operaciji Oluja. Zoran Milanovic, Tomislav Karamarko. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
05.08.2015., Knin - Svecano obiljezavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja. U centralnom dijelu kninske tvrdjave otvoren je muzej Oluja 95, posvecen operaciji Oluja. Zoran Milanovic, Tomislav Karamarko. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
PIXSELL

Drugo, koliko se god saborska većina od najmanje 82 mandata čini stabilnom (a ta se većina još može podebljati barem s preostala dva manjinska mandata), potpuno je nejasno kako bi ta, nova većina, uopće mogla funkcionirati bez Zorana Milanovića na mjestu predsjednika Vlade, budući da je Milanović šef one stranke i one koalicije koja je po broju zastupnika uvjerljivo najjača , unutar te nove većine.

Važna politička pitanja na koja i dalje nemamo odgovore

Uzmemo li za ozbiljno pretpostavku da gospodin Petrov, ili netko drugi, preuzme premijersku dužnost, kako će se, zapravo, upravljati Hrvatskom: hoće li SDP neformalnim kanalima, kao i velikim brojem saborskih zastupnika, pokušati bitno utjecati na sve Vladine odluke? Hoće li Zoran Milanović pokušati voditi Vladu iz ureda potpredsjednika Vlade? Hoće li Božo Petrov nakraju ispasti samo formalni , “tehnički” premijer? I hoće li sve to utjecati na brzi raspad upravo nastajuće , nove parlamentarne većine?

Sve su ovo relevantna pitanja, koja se ne mogu ignorirati, bez obzira na osjećaj olakšanja što ovakav HDZ, stranka represivnih namjera koja je formalno koalirala čak i s deklariranim neofašistima (pa je jednog uvela u Sabor), vjerojatno više ne može doći na vlast.

SDP i Most imaju još tri dana da se dogovore, ili ne dogovore o novoj parlamentarnoj većini.

Ponovljeni izbori kao jedino rješenje

Raspisivanje novih izbora donijelo bi Hrvatskoj mnogo čišću političku situaciju: SDP bi još jednom provjerio ima li zaista pravo na drugi uzastopni mandate (što bi, u slučaju uspjeha, podrazumijevalo Milanovićev ostanak u najvećem uredu u Banskim dvorima), dok bi Most testirao vlastitu vjerodostojnost.

Ako građani uistinu odobravaju Mostove postupke unatrag šest tjedana, Most će na ponovljenim izborima steći stvarni legitimitet, jači od sadašnjeg, koji se temelji gotovo isključivo na prosvjednim glasovima.

11.11.2015., Zagreb - Clanovi Mosta izlaze iz sjedista stranke u Smiciklasovoj ulici po zavrsetku Nacionalnog vijeca. Bozo Petrov. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
11.11.2015., Zagreb - Clanovi Mosta izlaze iz sjedista stranke u Smiciklasovoj ulici po zavrsetku Nacionalnog vijeca. Bozo Petrov. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
PIXSELL

A kada je riječ o HDZ-u, još je one izborne noći, dok je Tomislav Karamarko rezao pobjedničku tortu, bilo kristalno jasno kako je Hrvatska demokratska zajednica najveći gubitnik ovogodišnjih izbora, naprosto zato što nema s kime koalirati. HDZ-ova jedina šansa na eventualnim ponovljenim izborima jest u mobilizaciji baš svakoga birača, koji ne želi da SDP ostane na vlasti.

Hrvatska treba moderne konzervativce

No, ne vjerujemo da je strah od “crvenih “ u Hrvatskoj u ovom času toliko raširen, da bi HDZ mogao osvojiti bitno više zastupničkih mandata nego što ih sada posjeduje.

Stoga je realnije prepostaviti kako Hrvatsku demokratsku zajednicu čeka proces temeljite političko-ideološke rekonstrukcije, koji bi trebao dovesti do njenog pretvaranja u modernu , građansku konzervativnu stranku.

A moderna je konzervativna stranka hrvatskoj politici upravo neophodno potrebna.