Komisija kritizira članice zbog loših planova obnove: 'Vlade znaju trošiti, ali reforme im ne idu'

'Planovima nedostaju strukturne reforme, strateška vizija, konkretni ciljevi i troškovna efikasnost'

President Ursula von der Leyen on the European Climate Law at the European commission
Climate Law press conference, Brussels, Belgium - 04 Mar 2020, Image: 503231912, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Isopix / Shutterstock Editorial / Profimedia
FOTO: Profimedia

Planovi postpandemijske obnove gospodarstva koje su članice EU-a do sada dostavile Komisiji nedovoljno su ambiciozni i moraju biti poboljšani, smatra Europska komisija prema tvrdnjama tri diplomatska izvora. Komisija je to mišljenje iznijela veleposlanicima 27 država EU-a na sastanku iza zatvorenih vrata, održanom 7. siječnja. EU će za obnovu gospodarstva od krize koju je izazvala pandemija koronavirusa staviti na raspolaganje 1.100 milijardi eura iz dugoročnog proračuna i poseban fond ‘težak’ 750 milijardi eura.

Da bi dobile novac u vidu povoljnih kredita i bespovratne pomoći, zemlje EU-a moraju Komisiji dostaviti planove potrošnje. „Planovima nedostaju strukturne reforme, strateška vizija, konkretni ciljevi i troškovna efikasnost. Treba odraditi još puno posla”, prenosi jedan od anonimnih diplomata mišljenje EK o planovima koji su joj dostavljeni.

Drugi pak navodi ocjenu Komisije da neki planovi nisu dovoljno konkretni i da ne sadrže mjerljive ciljeve. „Većina vlada zna trošiti, ali ne ističe se baš u reformama. Moraju ažurirati planove i uključiti ih. Moraju puno raditi kako bi mogli brzo povući novac i trošiti ga na pristojne projekte“, dodaje treći. Komisija nije rekla koje su zemlje dostavile najslabije planove, rekli su izvori.

Manjak ambicije

Sve zemlje EU-a moraju Komisiji dostaviti konačnu verziju plana do kraja travnja. Potom ga moraju odobriti druge članice da bi novac bio isplaćen u drugoj polovini godine. „Ne budu li preliminarni planovi poboljšani, budu li loši, Komisija ih ne bi trebala prihvatiti”, smatra treći izvor. “Čak i ako ih prihvati, blokirat će ih neto platitelji”, dodaje, misleći na bogatije članice, poput Nizozemske, posebno nesklone “rasipanju” novca.

Preliminarne planove dosad je predalo manje od polovine zemalja EU-a, a Komisija je, prema izvorima, poručila ostalima da požure kako bi se izbjeglo kašnjenje u raspodjeli novca. Europska komisija nije imala konkretnih komentara na sastanak održan 7. siječnja.

Nakon što je sa članicama eurozone u ponedjeljak razgovarao o planovima, povjerenik EU-a za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao je da se “dobro napreduje” ali treba “podići razinu ambicije u reformama”. Mnoge preliminarne planove treba „pojačati“ detaljima o rokovima, ciljevima i ključnim etapama kako bismo bili sigurni da će novac biti dobro potrošen, pojasnio je europski povjerenik.