Konačno čovjek koji zvuči suvislo, poruke tajnika u Ministarstvu obrazovanja su ohrabrujuće
Tome Antičić u intervju za Večernji govori o nagrađivanju izvrsnosti, plaćama znanstvenika i reformama koje namjeravaju pokrenuti
U intervju za današnji Večernji list novi državni tajnik Tome Antičić govorio je o poražavajućem stanju u našoj znanosti i reformama kojima ministarstvo takvo stanje namjerava promijeniti. Antičić na ovu dužnost dolazi s pozicije ravnatelja Instituta Ruđer Bošković (IRB). Kaže kako je u ministarstvo došao kako bi pokušao pokrenuti transformaciju i zaokret prema većoj suradnji s gospodarstvom. Izvukli smo ključne poruke gospodina Antičića iz ovog intervjua.
1. Hrvatska je u samom dnu Europe u znanosti
“Hrvatska je na samom dnu Europe po gotovo svim ključnim kriterijima, kao što su broj patenata, broj vrhunskih članaka, postotak znanstvenika u gospodarstvu, broj stranih znanstvenika u sustavu, mobilnosti, broj međunarodnih projekata, postotak studenata koji se upisuju u STEM područja, broj suradnih projekata između znanosti i gospodarstva. Kompetitivnost nam je među najlošijima u Europi, u rangu lošije rangiranih zemalja iz Afrike i Južne Amerike, i to s trendom pogoršavanja”, kaže Antičić.
“Ako se ovako nastavi, Hrvatska će postati daleko najsiromašnija zemlja u EU. Već sada smo lošiji od gotovo svih zemalja kojima smo bili uzor do prije samo 5 do 10 godina. No te zemlje su, za razliku od nas, poduzele mjere prema izvrsnosti i protiv uranilovke”.
2. Što moramo napraviti da bi bili bolji?
Antičić kaže kako zemlje koje su napravile mjere prema izvrsnosti imaju perspektivnu budućnost, a Hrvatska je, osim ako ne poduzme radikalne mjere, nema. “Stanje uistinu jest dramatično. Te, uvjetno rečeno, radikalne mjere moraju se što prije implementirati”, kaže. “Iskoristimo li kvalitetnije i u većoj mjeri strukturne fondove, možemo preporoditi naše najbolje institucije i pokrenuti inicijative.
Dalje, zakon o znanosti morao bi se promijeniti, s naglaskom na pojednostavljenje procedura, poticanje izvrsnosti, naglasak na projektu uspješnost umjesto seniornosti. Važan napredak može se ostvariti u puno boljoj koordinaciji unutar MZO-a i između ministarstava. Iz iskustva znam da neke procedure koji bi se negdje mogle rješiti odmah jednim običnim e-mailom kod nas traju mjesecima, pa čak i godinama. Izgubljeni oportunentni troškovi su strahoviti”, kaže.
4. Na začelju smo Europe po STEM doktorantima, treba povećati njihov broj nekoliko puta
Antičić kaže kako je Hrvatska na začelju Europe po broju STEM doktoranada, tako da je nužno povećati njihov broj za nekoliko puta. “Upravo bi ti mladi stručnjaci trebali biti jedna od okosnica budućnosti Hrvatske. Najrazvijenije zemlje imaju udio doktora znanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 80 posto – što je jedan od ključnih razloga uspjeha njihova gospodarstva. U Hrvatskoj taj postotak iznosi katastrofalno niskih 10 posto. ESF strukturna sredstva mogla bi omogućiti ovu važnu mjeru”, kaže.
5. Postojeći sustav plaća demotivira najbolje znanstvenike
Promjena sustava znanstvenika važan je iskorak, ali trebat će vremena da se uskladi. “Naime, postojeći sustav plaće demotivira naše najbolje znanstvenike i tjera ih da napuste zemlju, jer iznos plaće ovisi isključivo o seniornosti, a ne uspješnosti. Zato bi bilo poželjno uvesti platne razrede gdje bi uspješni bili valorizirani”. Nastavlja kako bi kriteriji mogli biti “iznos i broj dobivenih kompetitivnih projekata, suradnja s gospodarstvom, broj članaka u međunarodnim časopisima s najvećim faktorom utjecaja”.
Uz samo povećanje plaće, vrhunskim znanstvenicima bi trebalo omogućiti ustupanje novih radnih mjesta. “Uranilovka je iznimno ukorijenjena na brojnim razinama našeg društva, i svaki se iskorak sustavno ograničava. Posebno je tragično da je takav pristup, nažalost, usvojio i veliki dio hrvatske akademske zajednice. RH nema budućnost dok se ta uranilovka ne razbije, jer u protivnom, u današnjem integriranom svijetu s otvorenim granicama, neminovno nam slijedi još masovnije iseljavanje naših mladih i najboljih u naprednije zemlje”.
6. Sredstva se moraju preraspodijeliti tako da najviše ide najboljima
Samo povećanje financijskih sredstava za znanost, bez značajnih promjena u sustavu neće ostvariti nužni iskorak, poručuje. “Postojeća sredstva se moraju, koliko god je to moguće, preraspodijeliti tako da najboljima ide najviše, preko većih plaća, boljih uvjeta, više suradnika, kvalitetnije opreme. Takva politika će motivirati najuspješnije da donose još projekata, da ostvaruju još bolju suradnju s gospodarstvom, da ostanu u Hrvatskoj. Takav pristup će istovremeno i privlačiti i uspješne povratnike i strane stručnjake. Povećanje financiranja nakon takvog iskoraka imalo bi strahovito pozitivan učinak, prije toga baš i ne bi”, zaključuje Antičić u intervjuu za Večernji.