Konačno je poznato kome će Vlada plaćati minimalce. Donosimo detalje
Detalji se još dorađuju, a neslužbene informacije govore o tri kategorije korisnika i "širokoj primjeni"
Barem tri kategorije korisnika imat će pravo prijaviti se za korištenje Vladine antikrizne mjere financiranja cjelokupnog troška minimalne neto plaće po zaposlenom. Riječ je o 3.250 kuna po radniku. Tu je mjeru Vlada predložila kao jedan od načina da se u krizi zbog epidemije koronavirusa pokušaju sačuvati radna mjesta.
Definitivni kriteriji koje će poslodavci morati ispuniti da bi mogli koristiti tu mjeru bit će poznati najkasnije sutra. No, Telegram neslužbeno doznaje da bi na mjeru trebali imati pravo poslodavci u tri kategorije. Najprije, iz četiri posebno istaknute djelatnosti – koji pružaju usluge smještaja, pripreme hrane i pića, iz sektora prijevoza i skladištenja te neke djelatnosti unutar prerađivačke industrije, poput proizvodnje tekstila, obuće, kože, drva, namještaja.
Dokaz o štetama
Nadalje, za mjeru će se, tvrde naši izvori, moći prijaviti svi oni koji su odlukom kriznog stožera morali zatvoriti svoje objekte na 30 dana. Odluku o zatvaranju ugostiteljskih lokala, frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i ostalih objekata jučer je objavio Nacionalni stožer. Međutim, mjere će biti dostupne i ostalim poslodavcima, konkretno onima koji mogu dokazati da su zbog ove zdravstvene krize pretrpjeli, odnosno da trpe štete zbog kojih moraju dobiti pomoć.
Kakve će točno dokaze morati podastrijeti, još se, izgleda, precizira, ali se neslužbeno spominje, primjerice, pad prometa, pad narudžbi i slično. Prema pisanju 24 sata, jedan od uvjeta bit će pad poslovne aktivnosti za 20 posto u odnosu na prošlu godinu, ali i otkazivanje rezervacija, poslovnih ugovora, nemogućnost nabavke sirovina i slično.
Što s prisilno zatvorenima?
To dokazivanje ne bi se trebalo odnositi na one kojima je objekt zatvoren zbog naredbe nacionalnog kriznog stožera ili lokalne samouprave. Izvori bliski Vladi obećavaju “široku primjenu” mjera, kako se nikoga, kome je pomoć nužna, ne bi zaobišlo. Očekuje se da će ukupno oko deset tisuća poslodavaca podnijeti zahtjev i da će se mjera primjenjivati za oko 400 tisuća radnika.
Prema navodima 24 sata, pak, oni koji dobiju potporu morat će radnika zadržati barem još mjesec dana. To znači, tumače, da ako je netko dobio potporu na tri mjeseca, zaposlenika ne smije otpustiti narednih šest mjeseci, a ako to učini, potporu će vratiti s kamatama.
Zahtjevi od ponedjeljka
Vlada je dosad komunicirala da oni koji budu otpuštali radnike neće moći koristiti ovu mjeru – što je i logično, jer je njezin cilj sačuvati radna mjesta. Međutim, neslužbeno se govori da će i tu biti određene fleksibilnosti i da će čak i oni koji su otpustili neke radnike, imati priliku podnijeti zahtjev za ovu mjeru. Prema neslužbenim informacijama, propisat će se točno koliko je ljudi koji poslodavac (mikro, mali, srednji i veliki) i u kojem razdoblju smio otpustiti, a da ga to ipak ne diskvalificira.
Tvrtke koje zapošljavaju do deset radnika neće dobiti potporu ako su od 20. ožujka do predaje zahtjeva otpustile više od 40 posto zaposlenih. Za male tvrtke prag je 20 posto, srednje 15 posto, a velike kompanije 10 posto radnika.
Poslodavci će prijave moći podnositi od ponedjeljka, potvrdio je jutros ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Podnosit će se online putem. Na njihovoj obradi radi će praktički cijeli Hrvatski zavod za zapošljavanje, kako bi obrada išla što brže. Isplate se očekuju u travnju.