Kontroverze, pritisci i pucanje: tko su mladi sportaši koji su pristali nastupiti na Olimpijadi kao kineski državljani
Amerika, zemlja u kojoj su odrasli, zamjera im odlazak. Kina od njih očekuje čuda
Od početka Olimpijskih igara u Pekingu tri su kineske sportašice privukle najveću pažnju kineskih gledatelja i medija, ali i svjetske javnosti. Za Kineze je, barem na početku, najveća zvijezda Olimpijskih igara – Amerikanka. Skijašica slobodnog stila Gu Ailing predstavljena je u medijima tekstovima pod naslovom: “Snježna princeza Gu Ailing zasjat će na domaćim Olimpijskim igrama.“ U američkim medijima nju nazivaju američkim imenom Eileen Gu koje je nosila od rođenja.
Majka 18-godišnje Gu je Kineskinja, a otac Amerikanac. Rođena je u San Francisu gdje je započela sportsku karijeru. Objašnjavajući svoju odluku da nastupa za Kinu Gu je zapisala na Instagramu da je ponosna na svoje naslijeđe, a “jednako sam ponosna i na svoje američko odrastanje.”
Kako sada stvari stoje uzimanje kineskog državljanstva već joj se isplatilo. Peking je oblijepljen jumbo plakatima s njenim fotografijama, nema naslovnica novina i televizijskih kanala koji ju nisu predstavili svojim čitateljima i gledateljima. Promotivni videozapisi uoči Olimpijskih igara prikazuju Gu kako izvodi zračne akrobacije te trči na Kineskom zidu. Gu ima gotovo dva milijuna pratitelja na kineskoj platformi društvenih medija Weibo, a financiraju ju je brojni kineski sponzori i brendovi.
Brojni promijenili državljanstvo zbog nastupa na OI
Međutim unatoč slavi, ni Gu nije mogla izbjeći da i ona na neki način postane žrtva američko – kineskog sukoba. Amerikanci joj ne mogu oprostiti što nastupa za državu koja po njima krši ljudska prava, a Kina preko nje dokazuje da postaje atraktivna destinacija i za najbolje sportaše svijeta. I dok ju Kinezi slave, američka ultradesničarska televizijska postaja Fox News optužila ju je da je “nezahvalno dijete Amerike,“ te cinički zaključuje da je lijepo vidjeti “da sve svoje uspjehe i postignuća u SAD-u poklanja Kini.“
Nije međutim Gu jedina kineska olimpijka koja je promijenila državljanstvo da bi mogla nastupati na Olimpijskim igrama. U kineskoj hokejaškoj reprezentaciji od 25 igrača, čak su njih 19 naturalizirani Kinezi. Među njima su bivši NHL igrači Jake Chelios i Jeremy Smith te hokejaš porijeklom iz Kanade Brandon Yip. Svi su se oni odrekli svojih državljanstava te uzeli kinesko za što su više nego bogato nagrađeni.
Pod pritiskom
U umjetničkom klizanju za kinesku reprezentaciju nastupa rođena Amerikanka Zhu Yi, prije poznata kao Beverly Zhu. Rodila se u Westwoodu u Kaliforniji, njeni su roditelji Kinezi, a odrekli su se američkog državljanstva 2018. Kinezi su gajili velika očekivanja od nje međutim tijekom momčadskog natjecanja Zhu Yi je čak tri puta pala što je užasnulo kinesku javnost. Prvi puta u kratkom programu, a potom i dva puta tijekom slobodnog programa. Zbog toga je Zhu napustila led u suzama, a radi nje je Kina izgubila medalju.
CNN je objavio da je na platformi Weibu, članak pod naslovom Zhu je pala, u samo nekoliko sati pročitalo 200 milijuna čitatelja. Mnogi od njih su odmah postavili pitanje zašto je Kina odabrala sportašicu rođenu u SAD-u, a ne neku kinesku klizačicu. Sirota 19-godišnjakinja Zhu priznala je novinarima da se osjeća vrlo razočarano i neugodno. “Bila sam izložena velikom pritisku jer su u Kini svi bili prilično iznenađeni mojim nastupom za reprezentaciju. Zbog toga sam željela pokazati najbolje što znam, ali u tome nažalost nisam uspjela.”
Slučaj nesretne Zhu pokazuje pod kojim su pritiskom mladi sportaši koji su promijenili državljanstvo. I to ne samo s američke strane koja im to najviše zamjera, nego i s kineske strane koja od njih očekuje čuda. Susan Brownell, stručnjakinja za kineski sport na Sveučilištu Missouri-St. Louis, izjavila je kako su „u svijetu sporta promjene državljanstva zapravo prilično uobičajena praksa, jedino što je Kina počela s tim kasnije od drugih.“
Slučaj skijašice s otvorenja OI
Na svečanoj ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara pravu pozornost privukla je 20-godišnja skijašica Dinigeer Yilamujiang koja je sa Zhao Jiawen, kineskim natjecateljem u nordijskoj kombinaciji, nosila olimpijski plamen. Ona zbog svojih sportskih rezultata nije zaslužila tu čast, međutim plamen je nosila zahvaljujući tome što je iz Xinjianga te podrijetlom Ujgurka, pripadnica turske manjinske skupine. Provincija Xinjiang već je duže vrijeme u središtu američkih kritika koje optužuje vlasti u Pekingu da brutalno krše ljudska prava pripadnika ujgurske manjine.
Prije nošenja olimpijskog plamena Dinigeer Yilamujiang je za časopis Xinjiang Daily, lokalno glasilo Komunističke partije, izjavila: “Kina je učinila sve što je mogla za mene, a meni preostaje naporno trenirati i donijeti slavu zemlji.“ Državna novinska agencija Xinhua objavila je kako su Yilamujiang i njezin partner Jiawen, inače pripadnik većinskog Han naroda, predstavljali kineske sportaše rođene 2000-ih te da su simbolizirali sportsku tradiciju i olimpijski duh kroz generacije. Nisu spomenute njihove nacionalnosti.
No samo 24 sata nakon što je postala jedna od zvijezda spektakularne ceremonije otvaranje, mlada Ujgurka doživjela je težak udarac. U skijaškoj utrci na 10 kilometara, među 65 natjecateljica, zauzela je tek 42. mjesto. Yilamujiang je očito taj neuspjeh teško pogodio pa nakon utrke nije došla na razgovor s novinarima u tzv. mješovitu zonu, premda je to obaveza svakog sportaša na OI.
Stolnotenisačica nestala nakon objave o silovanju
Premda nije nastupila na Igrama, kineska stolnotenisačica Peng Shuai ponovno se našla u središtu zanimanja svjetskih medija i to zbog toga što se susrela s predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora Thomasom Bachom i Kirsty Coventry, članicom MOO-a iz Zimbabvea. U priopćenju stoji da su razgovarali o svojim olimpijskim iskustvima.
Peng Shuai, bivša tenisačica broj 1 na svijetu u parovima, nestala je neposredno nakon što je 2. listopada na kineskoj društvenoj mreži Weibo napisala da ju je bivši potpredsjednik kineske vlade i partije Zhang Gaolija silovao. Te su njene riječi u roku od 34 minute nestale s platforme, a njoj se zagubio svaki trag.
Čak tri tjedna nije se znalo gdje jer Peng. Nakon brojnih protesta iz inozemstva, bivša olimpijka i jedna od najpopularnijih sportašica Kine, pojavila se sredinom studenoga na dječjem teniskom turniru u Pekingu što su državni mediji odmah objavili. Međutim, svjetski mediji procijenili su “da su fotografije u upečatljivoj suprotnosti s njezinim opisom stanja u kojem se nalazi.
‘Sigurna je i dobro je’
Naime, Peng je nekoliko tjedana ranije zapisala da je poput “moljaca koji juri u plamen“ kako bi „rekla istinu“ o zlostavljanjima koja je doživjela. Te fotografije dakako nisu umirile svjetsku javnost, a brojni analitičari i komentatori zaključili su kako se na video snimci i fotografijama ne može procijeniti i provjeriti da je ona sigurna i dobro. Zbog svega toga kineske vlasti su dopustile Peng da video vezom razgovara s dužnosnikom Međunarodnog olimpijskog odbora. On je pak prenio njezinu poruku “da je sigurna i dobro”, te da bi “željela da se njezina privatnost poštuje u ovom trenutku”.
Ni to nije zadovoljilo javnost koja je tražila odgovore na pitanje može li se Peng slobodno kretati i govoriti, može li komunicirati bez cenzure ili prisile. Međunarodni olimpijski odbor, kako bi spasio pripreme za Olimpijadu, priopćio je da se Peng činila “sigurna i dobro, s obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalazi.” Najavljeno je da će ponovno komunicirati te da će se predsjednik Bach vidjeti s Peng u Pekingu početkom sljedeće godine. I to se sada dogodilo, premda malo tko vjeruje da Peng sve to ne radi pod pritiskom, pa možda i ucjenama.