Nekad je nužno odabrati stranu

Kontroverzni češki tajkun i mogući novi šef države izazvao kaos. 'Sigurno ne bih pomogao Poljacima ako ih napadnu Rusi'

Shvativši kakvu je kašu zakuhao, Babiš je reterirao, ali Poljaci i ostali saveznici prilično su uznemireni

Candidate at the Czech Presidential elections and former Prime Minister Andrej Babis speaks and gestures on the podium during an election campaign event on January 19, 2023 in the town of Benesov, 40km away from Prague, Czech Republic. - Former Chief of the General Staff of the Army of the Czech Republic Petr Pavel will face billionaire lawmaker Andrej Babis in the second round of the Presidential Elections on January 27 and 28, after having secured a narrow first place in the first round. (Photo by Michal Cizek / AFP)
FOTO: AFP

Bivši češki premijer i kandidat za novog predsjednika te države, Andrej Babiš, izazvao je priličan skandal izjavom koju je dao sinoć na nacionalnoj televiziji. Voditelj debate koja je održana u sklopu kampanje uoči drugog kruga predsjedničkih izbora pitao je Babiša bi li poslao češku vojsku u pomoć Poljskoj i baltičkim državama u slučaju da ih napadne neka strana sila.

‘”Sigurno ne bih”, odgovorio je kontroverzni političar, nastavivši: “Ja želim mir, ne rat. Sigurno ne bih poslao našu djecu, djecu naših žena, u rat”. Babišev odgovor uznemirio je javnosti spomenutih država čiji građani od početka agresije na Ukrajinu strahuju da bi Rusija mogla napasti i njih. Babiševa izjava osobito je problematična s obzirom na to da su Poljska i tri baltičke države članice Sjevernoatlantskog obrambenog saveza, baš kao i Češka, na što je odmah upozorio njegov protivnik na suočavanju, predsjednički kandidat Petr Pavel.

Pavel je čovjek NATO saveza

Prema petom članku Sjevernoatlantskog ugovora, oružani napad na neku državu članicu smatra se napadom na sve zemlje koje su dio NATO pakta. U takvom slučaju, ostale zemlje članice trebale bi kolektivno priskočiti u pomoć napadnutoj saveznici. Članak 5. aktiviran je samo jednom u povijesti, kada se na njega pozvao SAD nakon napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku 11. rujna 2001. godine.

Pavel, bivši načelnik stožera češke vojske i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, istaknuo je članak 5. u raspravi u nedjelju. “Kada smo članovi takve organizacije, ne možemo samo koristiti prednosti koje nam pruža okvir kolektivne sigurnosti, nego trebamo nešto i dati. Naša je obveza kolektivno sudjelovati ako netko (od ostalih članica, op.a.) bude napadnut”, rekao je protukandidat na debati.

Babiš je promijenio priču

Shvativši kakvu je kašu zakuhao, Babiš je reterirao nakon emisije. Na Twitteru je objasnio kako nije mislio baš tako, tvrdeći da je samo želio istaknuti koliko mu je rat neprihvatljiv. “U sučeljavanju na Češkoj televiziji nisam htio odgovoriti na hipotetsko pitanje o invaziji na Poljsku ili Baltik. Uvjeren sam da se to neće dogoditi. Odgovornost svjetskih političara jest da spriječe rat. Ali ako bi se invazija stvarno dogodila, ja bih se, naravno, pridržavao članka 5”, tvitao je Babiš.

Usprkos tome što je Babiš promijenio priču, visoki češki dužnosnici provode današnje prijepodne pokušavajući izgladiti stvari s razočaranim susjedima. “Ispričavam se svim građanima Poljske i ostalim saveznicima; obveza koja proizlazi iz našeg članstva u NATO-u jest i ostat će na snazi, unatoč onome što je Andrej Babiš rekao danas u raspravi”, poručio je zamjenik češkog premijera, dok je ministrica obrane izjavila kako je Babišev istup neobjašnjiv.

Ankete daju prednost Pavelu

Pitanje je kako će incident utjecati na šanse Andreja Babiša da postane novi češki predsjednik. Tijekom dosadašnje kampanje, Babiš se trudio protukandidata Pavela predstaviti kako ratnog huškača. Predsjednik na odlasku, Miloš Zeman, do početka ruske agresije na Ukrajinu bio je smatran jednim od bliskih saveznika Vladimira Putina na europskoj političkoj sceni. Zeman se distancirao od Rusije nakon invazije, ali proruski sentiment prilično je snažan u dijelu češke javnosti.

Dilema kako bi se Češka trebala postaviti u odnosu prema ratu u Ukrajini bila je jedna od dominantnih tema u dosadašnjoj kampanji. U prvom krugu izbora Pavel je osvojio 35,24 posto glasova, dok je Babiš dobio 35,15 posto. Istraživanja javnog mnijenja održana prije jučerašnje emisije pokazuju da je prozapadni Pavel u blagoj prednosti u drugom krugu; za njega bi 28. i 29 siječnja trebalo glasati 57,7 posto Čeha.

Babiš je bio predsjednik češke vlade od 2017. do 2021. godine. Drugi najbogatiji čovjek u Češkoj, čije se bogatstvo procjenjuje na oko četiri milijarde dolara, vlast je osvojio kao vođa populističke stranke ANO, što na češkom znači “da”. Kao premijer nije pokazivao pretjerane simpatije prema Kremlju, protjeravši više od 80 ruskih diplomata iz veleposlanstva u Pragu. Zbog osebujnih javnih nastupa i velikog osobnog bogatstva nazivali su ga češkim Berlusconijem i češkim Trumpom. Smatra se da je njegova vlada izgubila vlast nakon prvog mandata zbog nesnalaženja koje je pokazala u krizi izazvanoj pandemijom covida-19 te zbog ozbiljnih optužbi za sukob interesa.