Kontroverznog profesora kojeg su prozivali da širi teorije zavjere sud proglasio vrsnim znanstvenikom
Pavelić je u javnosti zbog svojih teza bio na meti snažnih kritika
Općinski sud u Novom Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu u korist profesora Krešimira Pavelića, čiji su stavovi o pandemiji koronavirusa u široj javnosti nailazili na ozbiljne kritike. Kritizirao ga je i portal 24sata, pa sada zbog teksta objavljenog 30. lipnja 2021. pod naslovom “Evo što je sve doktor Pavelić izmislio i netočno prikazao u izlaganju o koroni i cjepivima”, moraju Paveliću platiti 30 tisuća kuna odštete. Sud kaže da su profesoru, koji se samo dan kasnije zbog afere koju je izazvao svojim izjavama o koroni povukao s mjesta dekana Medicinskog fakulteta u Puli, narušili ugled i čast.
Zanimljivo je da se sud tijekom postupka posebno fokusirao na naslov i podnaslove u tekstu, a presudom je, što nije uobičajeno u domaćoj sudskoj praksi, naloženo i uklanjanje spornog teksta nakon pravomoćnosti presude.
Detalji tužbe protiv novina
Pavelića je zasmetalo što su već u podnaslovu 24sata navela da ‘širi teorije zavjere’, dok je u članku stajalo da je ‘dekan koji to nije s fakulteta koji ne postoji’. Navedeno je i da je iznio niz ‘lažnih tvrdnji’, da ‘manipulira podacima iz Izraela’, da ‘lažno tvrdi da su cjepiva opasna’, da iznosi nesuvisle i dezinformirajuće tvrdnje, da je imao skandalozno izlaganje…
“To mi je narušilo ugled kao građanina, znanstvenika i liječnika, te u konačnici kao sveučilišnog profesora”, naveo je Pavelić u tužbi kojom je tražio čak 45 tisuća kuna odštete od nakladnika.
Evo što je pričao dr. Pavelić
Inače, dr. Pavelić je, kako su citirala 24sata, u jednom od svojih javnih istupa rekao, između ostalog, da “cjepivo treba zabraniti”, a “odgovorne koji ga promoviraju privesti pravdi”. U lipnju prošle godine tvrdio je da je u Europskoj uniji od cijepljenja umrlo 10.000 ljudi. “Sustav SAD-a pak navodi 4000 mrtvih i 200.00 štetnih nuspojava”, nabrajao je dalje. Zatim je ustvrdio da je u četiri mjeseca umrlo više ljude nego od svih drugih cjepiva od 1990. godine. “To bi samo po sebi trebao biti dovoljan razlog da se cjepiva hitno maknu, a protagonisti propagande privedu pravdi”, pozvao je Pavelić.
Osim toga, tvrdio je da cijepljeni nose i šire mutaciju virusa, ali u detalje o tome nije ulazio, jer “zasad nema dovoljno znanstvenih informacija.” Govorio je i o podacima iz Izraela. “Israeli Public Emergency Council for Covid-19 Crisis traži u otvorenom pismu Ministarstvu zdravstva zabranu cijepljenja osoba mlađih od 30 godina. Službeni podaci za mlade od 20 do 24 godine pokazuju dramatičan rast smrtnosti”, kazao je Pavelić. Faktograf, portal koji se bavi provjeravanjem činjenica za veliki dio Pavelićevih izjava objavio je da se radi o neistinama, a 24sata tu analizu citirala.
Kritika ne smije difamirati
Na sudu su predstavnici 24sata objašnjavali da su u pitanju vrijednosni sudovi o Pavelićevim izjavama, no sud je zaključio da vrijednosni sudovi ne smiju biti difamirajući kao što su, prema nepravomoćnoj presudi, bili u ovom slučaju.
“Autor članka napisao je da se Pavelić predstavlja kao dekan fakulteta koji ne postoji, a tijekom ovog postupka utvrđeno je da fakultet postoji, te da se na njemu izvodi diplomski i preddiplomski studij sestrinstva, dok se čeka od nadležnog tijela akreditacija za studij medicine”, primjećuje sud u nepravomoćnoj presudi.
Novinareva obrana skroz je odbačena. Objašnjavao je da su 24sata samo prenijela dio podataka s ‘Faktografa, no i to je prema ocjeni suda bilo nedopustivo. Ni to što je novinar tvrdio da je Pavelićeve izjave o pandemiji analizirao s drugim stručnjacima koji su ih također kritizirali, sud nije prihvatio. Naime, stručnjaci nisu bili navedeni imenom i prezimenom u spornom članku, pa za sud nisu bili relevantni.
Dojam prosječnih čitatelja
“U ovom članku nisu sve informacije objavljene u dobroj vjeri. Posebno ukazujem da je tu odlučan dojam prosječnog čitatelja. Stoga je potrebno sagledati informacije iznesene u članku, ali i opremu članka koja se odnosi na naslove i podnaslove”, napisao je sudac Mate Kukavica obrazlažući nepravomoćnu presudu.
Tijekom procesa ispitano je niz Pavelićevih kolega koji su opisali na sudu da se radi o vrsnom znanstveniku iz područja molekularne biologije, medicine i onkologije, s velikim brojem rukovodećih i bitnih administrativnih funkcija u međunarodnim i domaćim znanstvenim tijelima, članstvima u znanstvenim udruženjima, specijalizacijama u inozemstvu, brojnim nagradama i priznanjima, članstvima u uredništvu i časopisima i brojnim recenziranjima za znanstvene časopise i projekte.
Pavelić je, potvrdili su, organizirao brojne međunarodne znanstvene skupove, glavni je istraživač u brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim projektima, autor više znanstvenih knjiga prevedenih na više jezika, urednik više znanstvenih knjiga, predavač na 98 međunarodnih i 118 domaćih znanstvenih skupova. Vodio je, svjedočili su, brojne diplomske, magistarske i doktorske radove, imao bitan utjecaj na razvoj područja specijalnosti kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu, osnivač je brojnih katedri instituta, referalnih centara, te ima 288 objavljenih znanstvenih radova.
Evo što je na kraju zaključio sud
Sve je to sudac Kukavica naveo u nepravomoćnoj presudi protiv 24sata.
“Zato što se radi o tako vrsnom znanstveniku iz područja koje je srodno temi o kojoj je govorio i koja se tematizira u članku 24sata, postupanje u dobroj vjeri bi bilo kada bi se njegovim iznesenim tezama suprotstavilo mišljenje stručnjaka iz područja o kojem je govorio. Umjesto toga, 24sata su putem svog novinara opremom članka difamirali Krešimira Pavelića potpuno obezvrjeđujući njegovu karijeru i znanstvena postignuća, kao i znanstveni autoritet i integritet. Čitateljima nije pružena mogućnost da se upoznaju s njegovim likom i djelom pa da time kreiraju vlastiti stav o temi iz članka, već im se ovakvim načinom pisanja nameće određeni stav”, objasnio je sudac Kukavica zašto je dosudio Paveliću 30 tisuća kuna odštete.
Drugim riječima, Pavelićeve tvrdnje, prema stavu suda, mogli su osporavati samo drugi stručnjaci, ali koji bi istupili pod imenom i prezimenom, nakon čega bi na čitateljima bilo da sami zaključe je li on u pravu.