Kopernikanski obrat HDZ-ove politike: Kako je Angela Merkel postala stranački neprijatelj broj 1
HDZ-ova iznenađujuća strategija u izbjegličkoj krizi jest napasti i Merkel
“I put u pakao popločan je dobrim namjerama” ustvrdio je, govoreći o njemačkoj politici prema izbjeglicama, saborski zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković.
Gospodin Jandroković tom se izjavom nadovezao na intervju Kolinde Grabar Kitarović, u kojem je predsjednica Republike optužila njemačku kancelarku da je kriva za izbjeglički kaos u Europi.
Gledatelji jučerašnjeg predsjedničina intervjua na Novoj TV vjerojatno su taj neobični napad Pantovčaka na Berlin smatrali tek trenutkom gubitka kontrole u surovim i nepredivdivim političkim okolnostima, koje su klatno javnosti, eto, posljednjih dana svom snagom okrenule protiv gospođe Grabar Kitarović.
Žestoka kritika glavne hrvatske desne stranke
No, poslije Jandrokovićeva saborskog istupa, jasno je da je Hrvatska demokratska zajednica, barem privremeno, u popunosti preokrenula jedan od bitnih elemenata svoje političke paradigme: Njemačka i njemački demokšćani, koji su podržavali HDZ i Hrvatsku od 1991. do danas, pa smo zato jedan model Mercedesa nazvali Genscher (o Danke Deutschland da ne govorimo), dok je sama kancelarka Merkel nastupala u predizbornom spotu HDZ-a 2007. godine, odjednom su, poslije četvrt stoljeća, postali metom žestoke kritike glavne hrvatske desne stranke.
HDZ-ova iznenađujuća strategija u izbjegličkoj krizi i usred kampanje za parlamentarne izbore, jest napasti i Angelu Merkel i njemačku državnu politiku, ako to može donijeti bolje izborne rezultate. O čemu se ovdje zapravo radi?
Državničko naslijeđe Angele Merkel
Angela Merkel, kao i mnogi drugi europski umjerni konzervativci, pokazali su se iznimno otvorenim prema sirijskim migrantima. Angela Merkel tako je, poslije godina i godina lutanja oko važnih pitanja Europske Unije, uspjela artikulirati i provoditi politiku, kao onu politiku, koja će se pretvoriti u njeno državničko naslijeđe.
Postupci Angele Merkel u migranskoj krizi promoviraju Njemačku kao apsolutnog europskog šampiona ljudskih prava, humanosti i solidarnosti ;solidarnost jest jedno od ključnih načela na kojima se temelji Europska Unija.
HDZ-ov je problem u tome što se odnos njemačke Vlade prema izbjeglicama podudara s odnosom hrvatske Vlade prema izbjeglicama.
HDZ ne želi izbjeglice
Da bi mogli tvrditi kako Zoran Milanović vodi pogrešnu izbjegličku politiku, i da bi Milanovića mogli optuživati za gubitak kontrole nad migrantskom krizom, u HDZ-u su, prvi put, odlučili napasti njemačku državnu politiku, i to toliko žestoko, da su i samu Angelu Merkel optužili za gubitak kontrole nad izbjegličkom situacijom (baš kao što optužuju Milanovića).
HDZ, naprosto, nije mogao podnijeti da se njegov “prirodni” partner, njemački CDU, odjednom, u tako važnom pitanju slaže s hrvtskim socijaldemokratima, i to neposredno uoči hrvatskih izbora. Osim toga, HDZ po svojoj dubinskoj političkoj i vrijednosnoj orijentaciji zaista ne želi vidjeti izbjeglice ni u Hrvatskoj, ni u Europi.
Utoliko se Hrvatska demokratska zajednica više nego dobro slaže s drugim postkomunističkim članicama Europske Unije, koje odbijaju migrante: strah od stranaca i starinsko, restriktivno tumačenje državnog suvereniteta spadaju u bitne značajke mentaliteta mnogih zemalja, koje su su u Uniju ušle 2004. godine, ne razumijevajući vrijednosti liberalne demokracije, na kojima je Unija izgrađena.
Predsjednica ogranka HDZ-a
Kopernikanski zaokret Hrvatske demokratske zajednice, kada je riječ o njenom odnosu prema njemačkim konzervativcima, uvjetovan je, dakle, i dnevnopolitičkim, ali i iskrenim ideološkim razlozima. U pretprošlom smo broju Telegrama, uostalom, pokazali da HDZ nema nikakve veze sa suvremenim zapadnoeuropskim konzervativnim strankama.
Sada se još postavlja pitanje koliko je HDZ, na čelu s predsjednicom Republike, koju i nimalo proesdepeovski Večernji list optužuje da se pretvorila u predsjednicu ogranka Hrvatske demokratske zajednice na Pantovčaku; koliko je, dakle, daleko HDZ spreman otići u pokušaju afirmacije politike bodljikave žice i vojnika koji “svojim tijelima spriječavaju migrante da uđu u Hrvatsku”.
Neočekivani saveznici
Ako su Tomislav Karamarko, Kolinda Grabar Kitarović i njihova stranka uisitinu kadri ići do kraja, iduća je njihova meta papa Franjo, koji inzistira na otvorenim granicama, i na bezuvjetnoj pomoći izbjeglicama. I tako nas je izbjeglička kriza dovela do posve neočekivanih političkih i ideoloških savezništava.
Na jednoj su strani Angela Merkel, papa Franjo i hrvatska Vlada. Na drugoj su strani Viktor Orban, Miro Cerar, Tomislav Karamarko i hrvatska predsjednica Republike. Hrvatski će građani prije kraja godine izabrati koju stranu podržavaju.
Redakcijski komentar uredništva Telegrama