Koronavirus snažno udara na svjetsko gospodarstvo. Već sada trpe turizam i zračni promet, a to je tek početak

Turizam u Veneciji je dotučen

Dovoljno je samo pogledati što se događa u sjevernoj Italiji i Veneciji. Poplave potkraj prošle godine te epidemija koronavirusa početkom ove dotukli su turističku industriju tog grada. Prema Associazione Venezia Albergatori, udruzi vlasnika lokalnih hotela, posljednjih je tjedana otkazano više 50 posto rezervacija u hotelima Veneciji i njenoj okolici. “Situacija je dramatična za cijelu industriju”, izjavio je predsjedavajući udruge Vittorio Bonacini.

On je najavio da će Venecija, koja godišnje od turizma zaradi oko tri milijarde eura, “vjerojatno zbog koronavirusa izgubiti oko 800 milijuna eura”. Otkako je počela epidemija 21. veljače hoteli u Veneciji izgubili su gotovo 70 posto gostiju iz inozemstva. To će, predviđa se, dovesti do privremenog zatvaranja brojnih hotela te golemih gubitaka u trgovini, što će u konačnici dovesti do otpuštanja tisuća radnika.

Gubitak zbog koronavirusa je ogroman

Prema Svjetskom vijeću za putovanja i turizam (WTTC), turistički sektor ostvaruje više od 10 posto svjetskog BDP-a. WTTC također ističe da se u posljednjih pet godina u turističkom sektoru otvorilo jedno od pet novih radnih mjesta.

Kina pri tomu igra najvažniju ulogu u svjetskom turističkom sektoru: prošle godine čak je 174 milijuna Kineza putovalo po svijetu. Na tim putovanjima potrošili su 280 milijardi dolara. Zbog toga što Kinezi više ne mogu putovati u inozemstvo samo prvih mjesec dana nakon pojave koronavirusa svjetska turistička industrija izgubit će oko 50 milijardi dolara. A sasvim sigurno još će toliki gubici biti zbog otkazivanja angažmana drugih turista.

I u Hrvatskoj se osjećaju posljedice epidemije

Selimir Ognjenović vlasnik turoperator ID Riva tours specijaliziranog za dovođenje njemačkih gostiju u Hrvatsku kaže kako su se već počele osjećati prve posljedice epidemije. “Do pojave koronavirusa interes za Hrvatsku bio je u Njemačkoj znatno bolji nego prošle godine. Međutim, nakon što je buknula epidemija, dogodio se pad bukinga u prosjeku za oko 20 posto. No kako smo imali odličan buking prije pojave epidemije na kraju veljače bit ćemo na razini prošle godine. Što će se događati kasnije teško je predvidjeti. U svakom slučaju predsezona će biti slabija od očekivanog, no svi se nadamo da će se situacija do ljeta smiriti.”

Ognjenović smatra da će, nakon što prođu epidemija i panika, Hrvatska biti u prednosti pred ostalim svjetskim destinacijama zbog svoje blizine Njemačkoj, Austriji i ostalim zemalja Europe. “Turisti će za svaki slučaj htjeti biti blizu kuće, pa će birati destinacije iz kojih se mogu brzo vratiti. A Hrvatska je idealna za to.” Ognjenović također upozorava da će, nakon što epidemija prestane, biti potrebno oko 40 dana da se turističko tržište sredi te da ljudi ponovno počnu odlaziti na putovanja i odmor.

Hrvatska, sada srećom, nije cjelogodišnja destinacija

Predsjednik udruge hotelijera Hrvatske Veljko Ostojić smatra kako hrvatski turizam neće doživjeti takav udarac kao talijanska turistička branša. “Naš turizam je sezonski, najviše se zarađuje tijekom ljeta, za razliku od Italije koja je cjelogodišnja destinacija. Dakle, vjerojatno će biti manje gostiju do Uskrsa, no kako očekujemo da će se epidemija smiriti do ljeta, neće biti većih gubitaka.”

Ostojić je kazao kako za sada nema odustajanja od rezervacija za ljetne mjesece, jedino se otkazuju neki ranije dogovoreni događaji kao što su simpoziji ili kongresi koji su se trebali održati do Uskrsa, ali to je zanemariva brojka.

Kinezi otkazuju putovanja, Europa trpi

Za razliku od Hrvatske, brojne popularne svjetske destinacije proživljavaju vrlo teške trenutke. S jedne strane Kinezi otkazuju sva putovanja, što posebno u Europi pogađa Italiju, Francusku, Španjolsku, dok je istodobno znatno opao broj svih putovanja po Europi i svijetu što je dodatan udarac za turističku privredu. Neki gosti iz SAD-a i Europe također već otkazuju uplaćene angažmane jer se boje da će u njihovim hotelima boraviti gosti iz država u kojima se pojavio koronavirus, a takvih je već više od 50.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire upozorio je da će epidemija koronavirusa značajno pogoditi turistički sektor koji čini 8 posto ekonomije zemlje. “Imamo manje turista između 30 i 40 posto.” Prošle godine oko 2,7 milijuna Kineza posjetilo je Francusku, no ove će se njihov broj značajno smanjiti. Uz hotelijere najviše stradavaju putničke agencije, organizatori kružnih putovanja, ali i sve ostale gospodarske grane koje žive od turizma.

Gubitke će brojiti i SAD

Premda u SAD nema epidemije koronovirusa procjenjuje se da će štete koje će pretrpjeti američko gospodarstvo mjeriti desetinama milijardi dolara. Hoteli, putničke agencije, transportne kompanije, muzeji, maloprodaja i sve one tvrtke koje se oslanjaju na turističke dolare, suočit će se s velikim gubicima. Izvješće konzultantske agencije Tourism Economics predviđa da će SAD ove godine izgubiti oko 1,6 milijuna posjetitelja iz Kine te oko 10,3 milijarde dolara koliko se predvidjelo da će oni potrošiti za svog boravka u SAD-u.

Svaki kineski turist dnevno je u SAD-u trošio u prosjeku po 6500 dolara. Po tomu su bili među posjetiteljima koji najviše troše. Tijekom 2018. kineski su gosti potrošili u SAD ukupno 34,6 milijardi dolara, uključujući 17 milijardi dolara koja su potrošili na razna putovanja. Boravili su u prosjeku po 12 dana, a većina je bila u SAD-u na godišnjem odmoru ili posjetama prijateljima i obitelji.

Turizam za sobom povukao i zračne kompanije

Kolaps turizma povukao je za sobom goleme gubitke zrakoplovnih kompanija te pad cijena nafte. Pokolj koji se dogodio u turizmu najviše se prelio na zrakoplovne kompanije. Tako je do sada već otkazano oko 220.000 letova u i iz Kine, a gubici pojedinih avioprijevoznika već se mjere stotinama milijuna dolara. Lufthansa je najavila drakonsko smanjivanje troškova zbog otkazanih letova za Kinu te pada broja putnika. Između ostalog, svojim zaposlenicima nudi dobrovoljno, neplaćeno odsustvo. Cathay Pacific Airways iz Hong Konga, zatražio je od svoga osoblja da uzmu tri tjedna neplaćenog odmora.

Singapore Airlines zabranio je zapošljavanja novih radnika, pa zbog svega toga stručnjaci tvrde da je koronavirus teže pogodio avio kompanije od napada na nebodere u New Yorku 11. rujna 2001. U Kini je zračni promet pao za 80 posto. U srijedu je kompanija Nestlé objavila da je od stotina tisuća svojih zaposlenika širom svijeta zatražila odgodu svih poslovnih putovanja u inozemstvo, ali i na domaćim linijama, za sljedeća tri tjedna. Phil Seymour, izvršni direktor Međunarodnog ureda za zrakoplovstvo, izjavio je kako bi pad prihoda zrakoplovnih tvrtki, zračnih luka i drugih srodnih industrija mogao doseći i do sto milijardi dolara. Zbog toga nije čudno da svim zrakoplovnom kompanija neprestano pada vrijednost dionica.

Dramatično pala cijena nafte

Zabrinutost da će virus usporiti globalni gospodarski rast također je utjecala na dramatičan pad cijena nafte. One su se u petak strmoglavile pa je barel nafte na svjetskom tržištu u jednom trenutku pao na 49 dolara. Što je za čak 26 dolara manje od 75 dolara koliko se barel prodavao prošle godine. Takav šok još se prije mjeseca dana nije mogao ni zamisliti.

Američki proizvođači nafte i plina iz škriljavca trpe najviše gubitke jer su njihovi troškovi vrlo visoki. Već sada najavljuju da će izgubiti po nekoliko milijardi dolara, a vrijednost dionica mnogih takvih kompanija pala je i do 40 posto. Samo je Saudijska Arabija morala smanjiti izvoz nafte u Kinu za oko 500.000 barela dnevno, dok se Moskva još do prije nekoliko dana nadala da cijena nafte neće pasti ispod 60 dolara po barelu.

Naftna industrija sada se suočava s neugodnom istinom: stvari će se neko vrijeme vjerojatno još pogoršati prije nego što počnu nabolje. Budući se potražnja za naftom u Kini smanjila za 25 posto, što je dovoljno da se drastično sruši cijena barela, predviđa se da u 2020. neće biti rasta potražnje za naftom. Zbog toga će Saudijska Arabija i Rusija morati dodatno smanjiti proizvodnju za oko 600.000 barela dnevno što će biti ozbiljan udarac za njihove državne proračune.