Nekad je nužno odabrati stranu

Kovač je poslao novu poruku Srbiji, a mi smo izdvojili najvažnije trenutke tog verbalnog prepucavanja

Komunikacija Zagreba i Beograda značajno se zaoštrila

Ministar vanjskih poslova Miro Kovač u ponedjeljak je u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz kazao kako Hrvatska neće trpjeti provokacije i zastrašivanja koje provodi Srbija. Kovač je kazao kako će hrvatska uvesti protumjere zbog progona hrvatskih branitelja.

“Srbiji će trebati puno pomoći i mukotrpnih reformi kako bi usvojila europske vrijednosti, europsku retoriku i europsko postupanje”, kazao je Kovač. Odmah mu je odgovorio srpski šef diplomacije Ivica Dačić koji je kazao kako njegov hrvatski koleza vrši klasničnu i krajnje providnu zamjenu teza. Nastavak je to verbalnog rata hrvatskih i srpskih dužnosnika koji se događa nakon obljetnice Oluje, a uoči predstojećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Izdvojili smo najvažnije trenutke ovog prepucavanja.

1. Vučić o Oluji kao etničkom čišćenju

Dan uoči obljetnice Oluje, 4. kolovoza, srpski premijer Vučić kazao je kako “Oluja više neće biti jer je Srbija dovoljno jaka da brine o svom narodu i nikome neće dozvoliti takav progon”. Vučić je tada Oluju nazvao “etničkim čišćenjem, najvećeg poslije Drugog svjetskog rata u Europi”.

2. Prosvjedne note iz Beograda

Beograd je, početkom kolovoza poslao više prosvjednih nota Hrvatskoj. U njima su optuživali Hrvatsku za rehabilitaciju ustaškog pokreta, veličanje osuđenih teroristia i za odluke hrvatskih sudova “uperene protiv srpskog naroda”. Poslali su notu i zbog paljenja srpske zastave na obilježavanju obljetnice Oluje u Kninu, a tu je notu Hrvatska odbila primiti. Ministar Kovač je rekao kako “inflacija nota stvara nered.”

“To je očito strategija Srbije koja želi stvoriti dojam da Hrvatska nema kredibilitet na planu pravne države. Mi smo zemlja koja je kredibilna, a neka Srbija pokaže da je kredibilna”.

3. Srbija razmišlja o gradnji spomenika Miloševiću

Srpski premijer Tomislav Nikolić rekao je da je u dilemi treba li se graditi spomenik Slobodanu Milošević. “Podijeljen sam, kao i cijela Srbija, između toga podići obilježje ili ne…Podržavao sam njegovu borbu i osuđivao ga kad se povlačio bez razloga. Spomenik ne smije dijeliti Srbiju, već je ujedinjavati”, rekao je Nikolić prošlog tjedna Kuriru.

Ideja o spomeniku pojavila se nakon ocijena da je Milošević, kroz obrazložeje presude Haškog suda Radovanu Karadžiću, oslobođen optužbi da je bio dio zločinačkog pothvata u BiH za koji se sudilo nekadašnjem vođi bosanskih Srba. Nakon što je ministar vanjskih poslova i vođa Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio kako “Srbija ne smije šutjeti” o tome da je njezin bivši predsjednik “oslobođen optužbi za ratne zločine u BiH”, socijalisti su zatražili spomenik svom bivšem predsjedniku i nekadašnjem šefu države.

4. Kovač: Vučićevo ponašanje je nastavak politike velike Srbije

“Sjećamo se da je gospodin Vučić tada dolazio u Hrvatsku, u okupirani dio Hrvatske i poručio 1995. godine da Glina i Banija nikada neće biti hrvatska, da su bile i da će ostati srpske i da će tamošnji narod živjeti u Velikoj Srbiji. To je nastavak takvog ponašanja, takve politike, što je za nas neprihvatljivo”, kazao je ministar Kovač prošlog tjedna.

“Ono što smo jučer čuli od gospodina Vučića je huškanje njegovog, srpskog naroda protiv Hrvata, protiv Hrvatske. To je na neki način nastavak politike iz 90-ih godina kada je Hrvatska bila napadnuta, žrtva velikosrpske agresije”, rekao je Kovač. Dan ranije, 19.8. Vučić je Hrvatsku opisao kao “mjesto povampirenja ustaške ideologije”.