Krah obnove fakulteta od potresa: EU odobrila 2 milijarde kuna, država im dosad isplatila 4,5 milijuna
Uspjeli su riješiti 0,2 posto, odnosno tek dva promila isplaćenog novca od ukupno predviđenog iznosa
Fakultetima, akademijama i znanstvenim institutima oštećenima potresima 2020. – koji za obnovu računaju na 2 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti i drugih EU izvora – država je dosad isplatila 4,5 milijuna kuna, doznaje Telegram. To je 0,2 posto, odnosno tek dva promila isplaćenog novca od ukupno predviđenog iznosa.
Prema podacima koje smo zatražili od resornog Ministarstva znanosti, do današnjeg su dana podnesena 93 zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) koji se odnose na zaključene i ostvarene dionice radova, izrađene projekte obnove, hitne sanacije, itd. Visina troškova za koje je dosad zatražena refundacija kroz ova 93 zahtjeva iznosi 90.086.958,58 kuna. To je tek 4 posto od one dvije milijarde koje fakulteti i instituti imaju na raspolaganju što će reći da obnova i u ovom segmentu nailazi na probleme neviđenih razmjera.
Na raspolaganju je 2 milijarde kuna
Još je 28. siječnja 2021. raspisan Poziv za dodjelu EU sredstava na koji su se mogle javiti visokoškolske i znanstvene institucije s oštećenjima iz potresa. U konačnici su, početkom srpnja, dodijeljeni ugovori dekanima i ravnateljima instituta; potpisana su ukupno 54 ugovora za obnovu 25 ustanova, u ukupnoj vrijednosti 2.281.804.009,69 kuna. S ugovorima u rukama, dekani, ravnatelji, rektor, mogli su se konačno baciti na posao s obnovom i, zapravo, krenuti u nabavu. Prvo, nužne dokumentacije za projekt obnove, tek potom i u nabavu konkretnih radova.
Osim radova koje je tek trebalo učiniti, iz ove 2 milijarde fakulteti su mogli refundirati i troškove hitnih sanacija koje su poduzimali netom nakon potresa pa je pretpostavka da veći dio dosad isplaćenih sredstava otpada upravo na to.
Jer, fakulteti i instituti nisu daleko dogurali s konkretnijom obnovom. Telegram je već izvještavao o problemima s kojima se fakulteti susreću u pokušaju procesa obnove. O najistaknutijem slučaju pisali smo početkom prosinca; Sveučilištu u Zagrebu srušena je nabava za projekt obnove sjedišta Sveučilišta, jedne od najprepoznatljivijih zgrada u Zagrebu.
Problemi s obnovom Sveučilišta
Zbog pogrešaka koje je Sveučilište učinilo u postupku nabave, morali su ponovno izvršiti postupak odabira po kriterijima na koje ih je morala podsjetiti Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Na zagrebačkom FER-u susreli su se s nešto drukčijim problemom. Na njihovu javnu nabavu, kojom su tražili stručnjake za pripremu projektne i tehničke dokumentaciju za obnovu sklopa građevina FER-a, nije se javio baš nitko pa su s FER-a morali poništiti i zatim ponoviti cijeli postupak.
Pritom, važno je imati na umu, ovdje je riječ tek o nabavi projekta obnove. Kada se izabere ponuditelj koji će napisati projekt obnove, slijedi njegova izrada. Na temelju napisanog projekta, ide se u daljnju javnu nabavu – konkretnih radova. U međuvremenu, prateći postupke po fakultetima, zabilježili smo kako je Farmaceutsko-biokemijski fakultet zadesila slična situacija kao i samu upravu Sveučilišta; DKOM im je predzadnjeg dana 2021. poništio odluku o odabiru u slučaju nabave izrade projektne i tehničke dokumentacije. Pa postupak odabira moraju ponoviti što ih, jasno, usporava.
Horvat uvjerava u druga sredstva osim Fonda
Na Agronomskom fakultetu, primjerice, u tijeku je otvoreni postupak nabave radova za jedan od paviljona tog fakulteta. Postupak nabave radova ponovili su ovih dana, nakon što su isti sredinom prosinca poništili jer su ponuđene cijene premašivale ono što Agronomija može financirati u okviru svog budžeta za obnovu. Agronomija obnavlja još tri svoje zgrade, a posljednji podaci koje smo uspjeli pronaći, govore tek o nabavi za izradu projekte dokumentacije. Zagrebački Fakultet političkih znanosti nedavno je, pak, raspisao javnu nabavu radova na svojoj zgradi u Lepušićevoj 6.
Sredstva iz Fonda solidarnosti koja su na raspolaganju Hrvatskoj za obnovu nakon potresa, prema pravilima Fonda, trebala bi se potrošiti do sredine lipnja. Ovome dodajmo kako je sredinom siječnja ministar graditeljstva Darko Horvat uputio dopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako ono može računati “na osiguranje dodatnih sredstava koja se neće moći isplatiti iz izvora Fonda solidarnosti do roka koji bude dozvoljen” i to na način, piše Horvat, da će se ona osigurati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, višegodišnjeg financijskog okvira EU i državnog proračuna.