Nekad je nužno odabrati stranu

Kraj Samobora mimo dozvole skladištili 2000 tona smeća. Inspektorat reagirao nakon Telegramove istrage

U naseljenom mjestu, tik do dječjeg igrališta, privatna tvrtka uporno je odlagala 4000 posto više otpada nego je smjela. Donosimo veliku priču

Kraj Samobora mimo dozvole skladištili 2000 tona smeća. Inspektorat reagirao nakon Telegramove istrage

U naseljenom mjestu, tik do dječjeg igrališta, privatna tvrtka uporno je odlagala 4000 posto više otpada nego je smjela. Donosimo veliku priču

'Vidite li vi ovo? Pa tko će doći ovdje popiti piće?", govori nam vlasnica kafića dok nosi kavu, pokušavajući rastjerati mnoštvo crnih muha koje neprekidno zuje oko nas. 'Otkako su tamo lani, odjednom i bez da nas se išta pitalo, počeli dovoziti tu plastiku i drugi otpad, stalno smo suočeni s najezdama ogromih štakora i muha'

Nakon mjesec dana istraživanja i niza prepiski sa svim akterima, Telegram otkriva kako se zbog inercije i podijeljenih odgovornosti nadležnih državnih tijela dogodilo da kraj Samobora jedna tvrtka uskladišti 4000 posto više otpada nego što to dnevno prema Dozvoli za gospodarenje otpadom smije. Da je tomu tako uvjerili smo se iz prve ruke, obilaskom skladišta tvrtke Royal Media u Vrbovcu Samoborskom.

Uz to smo se, pomoću snimki iz zraka koje smo dobili, uvjerili da plastični otpad uglavnom ne drže u skladu s propisanim uvjetima. Primjerice, otpad se nalazi na otvorenom te nije zamotan folijom iako bi prema dozvoli morao biti. Uz to, skladište se nalazi na vodozaštitnom području, no to je pak propust Grada Samobora koji je lokaciju označio kao građevinsko područje gospodarske namjene.

Unatoč kasnijim žalbama tog istog Grada Samobora, ali i građana kojima je skladište pred prozorom, Zagrebačka županija tvrtki je dvaput izdala potrebnu dozvolu. Vlasnik Royal Medie iz Zagreba, koja se otpadom počela baviti tek lani, za Telegram je tvrdio da sve radi prema propisima. No Inspektorat, koji je obavio kontrolu nakon našeg upita, utvrdio je da je sve što smo otkrili točno te im naložio uklanjanje viška otpada i napisao kaznu od 100.000 kuna.

Fotografija skladišta za neopasni otpad koji koristi tvrtka Royal Media, a iz koje je vidljivo da je otpada puno više od dnevno dopuštene količine

Planina plastike 30 metara od kuća

Deset minuta vožnje od Samobora nalazi se mjesto Vrbovec Samoborski u kojem živi svega nekoliko stotina ljudi. Dok smo se vozili prema tamo, malo prije nadvožnjaka koji vodi do mjesta, ugledali smo plavi znak na kojem piše kako ulazimo u vodozaštitnu zonu izvorišta vode za piće Strmec, Šibice i Bregana. Kako nam kasnije otkrivaju mještani, ta voda napaja i dobar dio zapadnog dijela Zagreba.

Stotinjak metara prije odlagališta stoji znak da je tamo vodozaštitna zona

Auto ispred nas koji prema dogovoru pratimo, vozi novopečeni predsjednik mjesnog odbora Vrbovec Samoborski, Lovro Mihelić iz HDZ-a. Energični mladi čovjek, inače po struci teolog, a odnedavno i konobar u jednom samoborskom kafiću, ranije nam je pokušao objasniti opseg problema s kojim se njegovo malo naselje bori. Ali za doživjeti ga u punini, potrebno je na lokaciju doći uživo.

Odmah nakon nadvožnjaka, čim su nam se ukazale prve kuće, primijetili smo razlog njegove brige: planinu otpada u skladištu koje je od kuća udaljeno svega 30 metara. Dok smo parkirali ispred lokalnog kafića, s lijeve strane ceste uočili smo dječje igralište. Sprave djeluju novo, ali djece nije bilo.

Dječje igralište iza kojeg se nazire skladište otpada

Muhe, štakori, smrad i plastika

“Vidite li vi ovo? Pa tko će doći ovdje popiti piće?”, govori vlasnica kafića Đurđa Lastavčić dok nosi kavu, pokušavajući pritom rastjerati mnoštvo crnih muha koje neprekidno zuje oko nas. Objašnjava nam da je to tek dio njenog problema, a koji se svodi na to da ima peh da joj je susjed skladište otpada.

“Otkako su tamo lani, odjednom i bez da nas se išta pitalo, počeli dovoziti tu plastiku i drugi otpad, stalno smo suočeni s najezdama ogromnih štakora koji nam ulaze u dvorišta ali i ovih rojeva muha”, kaže Lastavčić koja tvrdi kako joj je zbog toga pao promet u kafiću. “Moj suprug radi najbolji tatarski biftek i namjeravali smo to staviti u ponudu, ali za koga? Za muhe?”, jada se vlasnica kafića.

Iza tanke ograde jasno se vidi planina plastike

Žali se da, svaki puta kada bager u skladištu zagrabi otpad, iz njega izlete muhe, ali se stvara i prašina. “Ne možemo otvoriti prozore da nam uđe zrak jer odmah sve zasmrdi”, pridodaje Stjepan Jakšić, još jedan od onih čija kuća nedaleko skladišta. Tvrdi kako je ono isprva bilo neograđeno pa su svuda po mjestu letjele plastične vrećice. Gospođa Lastavčić dodaje kako je neka vrsta slabije ograde podignuta tek nedavno te da je jedan njen dio već savila posljednja oluja.

Bager tvrtke Royal Media prebacuje bale plastike pri čemu se diže prašina

Nastavili gomilati otpad iako nisu smjeli

Dok po Suncu koje nesmiljeno prži obilazimo skladište, Mihelić govori kako su radnici Royal medije lani tijekom rujna nastavili gomilati otpad iako je još u kolovozu 2020. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja temeljem žalbe Grada Samobora nakratko poništilo dozvolu za gospodarenje otpadom.

“Prema uvjetima iz dozvole oni bi otpad trebali zamotati folijom i skladištiti u zatvorenom skladištu na betonskoj nepropusnoj podlozi ili u posebnim spremnicima, ali oni to ne rade”, upozorava Mihelić koji kaže da je taj argument koristio i Grad Samobor u svojoj žalbi. Da je tomu tako uvjerili smo se i sami prilikom obilaska – bale plastike nisu zamotane u foliju, nisu zaklonjene te da su odložene na zemlju, a ne beton.

Mihelić nam priča kako otpad nije problem samo njihova mjesta već i tri obližnja naselja u radijusu od nekoliko stotina metara od skladišta, ali i svih onih koji koriste obližnja izvorišta vode.

Skladište je udaljeno 30 metara od prvih kuća

Inspekcija se pokrenula nakon našeg upita

Prema Dozvoli za gospodarenje otpadom, koju im je lani izdala Zagrebačka županija, Royal Media može dnevno skladištiti najviše 50 tona neopasnog otpada. No snimke iz zraka, do kojih je došao Telegram, otkrivaju kako je skladište doslovno pretrpano hrpama plastičnog otpada koje sežu i do pet metara uvis.

Još jedna fotografija iz zraka koja otkriva razmjere skladištenja otpada

Da smo bili u pravu, potvrdio nam je Državni inspektorat. Oni tvrde da su do sada na toj lokaciji obavili čak tri nadzora i svaki put zatekli nepravilnosti. Posljednja inspekcija bila je u siječnju kada su u skladištu ustanovili nevjerojatnih 2.142,503 tona neopasnog otpada, odnosno 4.000 posto više od dopuštenog. Tada su im naredili da otpad uklone.

No, iako je rok za izvršenje bio 90 dana od dana zaprimanja rješenja, Inspektorat je kontrolu obavio tek 24. lipnja, nekoliko dana nakon Telegramova upita. Tada su ustanovili da Royal Media nije postupila po rješenju, a slijedom čega su donijeli Rješenje o izvršenju naplatom novčane kazne u iznosu od 100.000 kuna. “Ako ni nakon izrečene novčane kazne izvršenik ne postupi po rješenju i ne ukloni otpad, izvršenje rješenja nastavit će se izricanjem novčane kazne ili će se pokrenuti postupak izvršenja putem treće osobe na trošak izvršenika”, dodaju iz Inspektorata.

Tvrtku je osnovala tvrtka s Malte

Zanimljivo, Royal Mediju d.o.o. osnovala je 14. veljače 2017. godine tvrtka s Malte, Harriet & Smiths Holdings Ltd. Ta se firma nalazi u registru offshore kompanija koje su pribavili istraživački novinari u sklopu multinacionalnog istraživanja ‘Paradise papers’, kojim su 2016. pokazali kako velike kompanije i najveći svjetski bogataši skrivaju novac u poreznim oazama.

Malteška tvrtka iz vlasništva Royal Medije povukla se 13. prosinca 2017. godine. Od 11. prosinca 2018. direktor je Krešimir Jurčec koji pak postaje vlasnik tvrtke 24. siječnja 2019. On je bio i vlasnik i direktor tvrtke Admondeo d.o.o koja je u neprekidnoj blokadi od studenog 2018. godine. A 8. ožujka 2019., Fina je podnijela i prijedlog za otvaranje skraćenog stečajnog postupka nad tom tvrtkom, s obzirom na to da je dan ranije imala evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 136.534 kuna te nije imala zaposlenih.

Poslovni servisi otkrivaju kako Royal Media d.o.o. iz Zagreba ima jednog zaposlenika te da je 2018. imala dobit od tek 833 kune, a 2019. godine 15.129 kuna. Od 30. kolovoza 2019. svako malo bili su na popisu pravnih osoba koje ne isplaćuju plaće. U servisu Fininfo pak stoji i napomena da nisu predali financijske izvještaje za 2018. i 2019. godinu.

Bave se otpadom tek od lani

Iako je tvrtka tek lani u ožujku svoju pretežitu djelatnost promijenila na “Obradu i zbrinjavanje neopasnog otpada” pretragom javne nabave vidljivo je da su u svega godinu dana dobili tri unosna posla s komunalnim poduzećima oko zbrinjavanja otpada čija je zbrojena vrijednost 4.090.250 kuna s PDV-om.

Prvi posao dobili su upravo od Grada Samobora. Naime, samoborski Komunalac lani je raspisao natječaj „Usluge preuzimanja i zbrinjavanja plastičnog otpada s područja grada Samobora” procijenjene vrijednosti 700.000 kuna bez PDV-a.

Na tom tenderu ta je tvrtka imala uvjerljivo najnižu cijenu. S ponudom od 477.750 kuna s PDV-om bili su čak 546.000 kuna jeftiniji od idućeg konkurenta s najnižom ponudom. Komunalac Samobor stoga je na kraju lani u rujnu s njima i sklopio ugovor na godinu dana.

Fotografija koju nam je ustupio mještanin, a koja pokazuje da Royal Media isprva nije ni imala adekvatnu ogradu. Susjedi tvrde da su iz tvrtke tek nedavno postavili ogradu koja nadvisuje bale plastike pa im otpad sada napokon ne pada po dvorištima nakon naleta vjetra

Prvo im dopustili da rade, pa se onda žalili

Zanimljivo je i kako je Royal Media uopće dobila mogućnost da odlaže otpad na skladište nekoliko desetaka metara od prvih kuća. Naime Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša, Zagrebačke županije tvrtki je 4. lipnja 2020. izdao Dozvolu za gospodarenje otpadom, i to temeljem njihovog zahtjeva od 21. ožujka te godine.

No već 24. kolovoza 2020. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poništava dozvolu od 4. lipnja 2020. i predmet vraća tijelu prvog stupnja na ponovni postupak, a temeljem žalbe Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Samobora. Oni su tvrdili da je skladište na vodozaštitnoj zoni te da Royal Media ne skladišti otpad u folijama i na zatvorenom, iako bi morali. Unatoč tome, 23. listopada 2020., Upravni odjel za prostorno uređenje Zagrebačke županije tvrtki je ponovno je izdao dozvolu za gospodarenje otpadom. Napominjemo da je tada Inspektorat već dva puta bio u obilasku skladišta te je našao otpad koji tamo nije trebao biti uskladišten.

Kako smo doznali od izvora iz Inspektorata, na koji su i Grad Samobor i Županija kasnije prebacivali odgovornost, nitko iz nadležnog odjela Županije tada nije izašao na teren da provjeri odgovara li stanje na terenu navodima u Elaboratu koji je tvrtka morala priložiti kako bi dobila Dozvolu.

Mještani se žale i na gamad i smrad koji dolazi iz pravca skladišta gdje je uskladišteno dvije tisuće tona plastičnog otpada

Direktor se ljuti na Telegram

Iako je nakon naših inicijalnih upita vlasnik tvrtke Krešimir Jurčec bio izrazito susretljiv, kada smo mu postavili konkretnija pitanja oko toga zašto se ne pridržava uvjeta iz Dozvole za gospodarenje otpadom, te nakon što ga je posjetila inspekcija, naglo je prekinuo komunikaciju. Odgovorio je tek kako se za sva daljnja pitanja moramo obratiti Inspektoratu i Gradu Samoboru, a da će on naš mail s upitima “proslijediti nadležnim institucijama”. Koje su to točno institucije nije pojasnio.

Inače tjednik Nacional u ožujku je objavio priču o tome kako se tek osnovane tvrtke za gospodarenje otpadom javljaju na javne natječaje s najnižom ponudom samo da bi kasnije otišle u stečaj, a goleme količine otpada bi u njihovim skladištima ostale nezbrinute. U tekstu tvrde da su im suradnici vlasnika C.I.O.S.-a Petra Pripuza tada tvrdili da je među tvrtkama koje su navodno ostavile nezbrinuti otpad na bivšoj lokaciji Diokija na zagrebačkom Žitnjaku bila i Royal media.

Kako doznajemo Inspektorat ima opciju i da, ako Jurčec ne ukloni otpad i nakon što plati kaznu, angažira za to drugu tvrtku na trošak Royal Medie. Također imaju i opciju da Ministarstvu zaštite okoliša ili županiji predlože da se toj tvrtki ukine Dozvola za gospodarenje otpadom. No, kako neslužbeno doznajemo, Jurčec to sada ionako namjerava učiniti sam. Pravo pitanje na kraju ove priče je pak koliko bi se taj otpad tamo još gomilao i bi li odgovorni bili kažnjeni, da nije bilo upita medija? A radi se tek o jednoj tvrtki za gospodarenje otpadom.