Kratka analiza: što je otpalo, a što ostalo u Vladinom planu za ulaganje 6,3 milijarde eura za oporavak
Usporedili smo popis projekata iz radne verzije plana, koju smo imali na uvid, s ovaj tjedan objavljenim službenim dokumentom
U jeku pandemije Covida-19, činilo se da bi to mogla biti investicija koja ispunjava sve europske kriterije: u prvom nacrtu plana oporavka, finiširanom sredinom prosinca, Vlada je predložila da dio europskog novca, namijenjenog oporavku nakon korona-krize, uloži u revitalizaciju Imunološkog zavoda. U dokumentu, s kraja prošle godine, Vlada je prilično opsežno argumentirala zašto bi htjela 750 milijuna kuna investirati baš u Imunološki.
Objašnjavali su, među ostalim, da bi se gradila nova tvornica u Brezju, koja bi omogućila “suvremenu proizvodnju” i “povećani kapacitet”, da bi se revitalizacijom tog zavoda osigurala “samodostatnost proizvodnje cjepiva i krvnih pripravaka”, planirali su na koja bi tržišta plasirali proizvodnju i tako dalje. Briselsku administraciju, tvrdi Telegramov izvor upoznat s pregovorima, interesirale su, međutim, druge, vrlo konkretne stvari.
Premašili iznose
Ima li tvornica već građevinsku i lokacijsku dozvolu; je li izrađena studija utjecaja na okoliš; što bi ulaganje u Imunološki značilo u kontekstu tržišnog natjecanja i tome slično. Kako su točno završili razgovori, možemo samo prepostaviti. Ali u ovaj tjedan objavljenom sažetku Vladinog nacionalnog plana više nema Imunološkog zavoda.
Nije to jedini projekt koji, prema dokumentu koji je Vlada ovaj tjedan prezentirala javnosti, više nije predviđen za financiranje iz europskog fonda za oporavak. To ne znači da je Vlada sasvim odustala od tih projekata: u prvom nacrtu su ionako predvidjeli ulaganja od preko 120 milijardi kuna, što je daleko premašivalo iznose koji su Hrvatskoj na raspolaganju.
Revidiran ‘popis želja’
Bilo je, dakle, sasvim jasno da će s popisa iz prve verzije plana – za koji nam je jedan sugovornik kazao da se radi o “popisu želja”, a drugi da je riječ o “pregovaračkoj poziciji” prema Bruxellesu – niz projekata morati otpasti. Dio njih moći će biti financiran iz uobičajenih EU fondova. Ali neki više nisu u konkurenciji za 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz fonda za oporavak, što vrlo vjerojatno ukazuje i na to da nisu bili dovoljno spremni.
Naša brza analiza pokazuje da je, uz Imunološki zavod, u području zdravstva otpalo još nekoliko projekata, poput Zdravstvenog centra Hvar ili, primjerice, obnove upravne zgrade Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” koja je zaštićena kao kulturno dobro. Za njezinu obnovu Vlada će očito tražiti druge izvore financiranja. Međutim, u planu je ipak ostalo ulaganje u tu bolnicu, i to u izgradnju i opremanje kliničkih izolacijskih jedinica.
U prometu najviše rezova
Kako se moglo i očekivati, popis investicija značajno je revidiran u području prometa. Neke projekte, poput elektroničkog sustava naplate cestarine, Vlada i dalje namjerava financirati iz plana oporavka. No, odustali su od ulaganja u neke cestovne i željezničke projekte. To je, dakle, bilo i očekivano s obzirom da su ‘obični’ EU fondovi pokazali da za takve investicije u Hrvatskoj nekad treba jako puno godina, a ovaj novac mora biti potrošen najkasnije do kolovoza 2026. godine.
Na primjer, u prvom nacrtu bila je predviđena modernizacija željezničkog čvora Zagreb s tri projekta. U ovaj tjedan prezentiranom sažetku spominje se samo jedna dionica, od Kustošije do Glavnog kolodvora. U tom skraćenom Vladinom dokumentu nema niti izgradnje dva nova i modernizacije sedam autobusnih kolodvora u manjim gradovima. Ne spominje se više niti rekonstrukcija putničke zgrade u osječkoj zračnoj luci.
Projekt Rimca i Zagreba
Ubačen je, međutim, novi projekt o kojem su mediji nedavno izvještavali. Tvrtka Rimac automobili trebala bi dobiti navodno oko 200 milijuna eura za razvoj automobila bez vozača, odnosno novog sustava urbane mobilnosti integriranog s javnim gradskim prometom u Zagrebu, pisao je Jutarnji list. To je jedan od projekata koje je na ovotjednom predstavljanju posebno izdvojio ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
U plan je uvršteno još nekoliko novih projekata, odnosno ulaganja. Primjerice, unaprjeđenje IT sustava imovinskih kartica državnih dužnosnika kao investicija u području suzbijanja korupcije. Ili, u dijelu koji se tiče obnove nakon potresa, ulaganje u razvoj mreže seizmoloških podataka.
Koliko milijardi za što
No, u Vladinom sažetku plana – puni dokument ima oko 700 stranica, ali ga Vlada nije objavila niti to zasad namjerava učiniti – nema preciznih podataka koliko će koštati svaki pojedini projekt koji predlažu. Objavili su tek procjenu ulaganja za svaku od šest tzv. komponenti, odnosno područja u koja namjeravaju investirati 6,3 milijarde eura bespovratnih EU sredstava.
Za gospodarstvo predviđaju 26,2 milijarde kuna. Za obrazovanje, znanost i istraživanje 7,5 milijardi, zatim 5,9 milijardi za obnovu zgrada, a 4,7 milijardi kuna za investicije u području javne uprave i pravosuđa. Ulaganja u zdravstvo trebala bi biti dvije i pol milijarde, a u projekte za tržište rada i socijalnu zaštitu još oko dvije milijarde kuna.