Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kratka povijest pokreta koji je osnovao Ante Pavelić, a kojem je pripadao novi hrvatski ministar kulture

Hrvatski oslobodilački pokret zalaže se za ponovnu uspostavu NDH

ZADNJA IZMJENA: sij. 22, 2016

Gotovo odmah nakon što je objavljeno kako će kandidat mandatara Tima Oreškovića za novog ministra kulture biti Zlatko Hasanbegović uslijedile su negativne reakcije velikog dijela hrvatske javnosti. Platforma 112, koja okuplja niz organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i demokratizacijom društva, za danas je najavila i prosvjed na Markovom trgu uoči sjednice Hrvatskog sabora na kojoj će mandatar predstaviti kandidate za ministre.

Naime, smatraju da su Hasanbegović, kao i Mijo Crnoja, kandidat za ministra branitelja u čijem se kontroverznom programu navodi i namjera uspostave registra izdajnika Republike Hrvatske, zbog svojih očitih antidemokratskih stavova nije primjeren da bude član Vlade.

HOP osnovan u Argentini

Hasanbegović je, podsjetimo, član takozvanog Počasnog bleiburškog voda, a aktivno je sudjelovao i u organizaciji referenduma o braku u sklopu inicijative U ime obitelji. Godine 1996. prešao je iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta u Hrvatsku čistu stranku prava. Po struci je povjesničar, a javnosti je do sada bio poznat po nizu kontroverznih izjava o antifašizmu, fašizmu i NDH, a neke od njih možete pročitati OVDJE.

Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović Boris Šćitar/VLM/PIXSELL

Hrvatski oslobodilački pokret osnovao je u Argentini, u lipnju 1956., odbjegli čelnik ustaške NDH Ante Pavelić, a suosnivači su bivši ustaše Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić. U izjavi o utemeljenju stoji da je HOP nasljednik Hrvatskog ustaškog pokreta, Hrvatskih oružanih snaga i Hrvatske stranke prava. Sjedište organizacije bilo je u Buenos Airesu.

Angažman zloglasnog Luburića

Nakon Pavelićeve smrti 1959. godine u HOP-u se pojačano aktivirao i Vjekoslav Luburić, koji je za rata bio zapovjednik konclogora u Jasenovcu. U nastojanju da dodatno proširi desničarsku nacionalističku propagandu, u Argentini je HOP izdavao dvotjednik Hrvatska, u Australiji tjednik Spremnost, u Kanadi tiskovinu indikativnog naziva NDH, a u tadašnjoj SR Njemačkoj izdaje Hrvatsku slobodu, piše Hrvatski povijesni portal.

HOP je organizacijski bio podijeljen na pet središnjih područja: Južna Amerika, SAD, Kanada, Australija i Europa. Na čelu HOP-a bilo je Glavno vijeće, sa svojim izvršnim tijelom Glavnim zapovjedništvom. Ispod Glavnog vijeća, bili su odjel za emigraciju i iseljeništvo te odjel za međunarodne odnose. Odjeli su imali sedam ureda i Izvještajnu službu.

Propast na izborima

U Poslovniku HOP-a istaknuto je kako je svrha te organizacije “polučenje potpune slobode hrvatskog naroda i ponovna uspostava NDH na cijelom njegovom povijesnom i etničkom području između Mure, Drave, Dunava, Drine i Jadranskog mora”. Uz Hrvatsku seljačku stranku u emigraciji, HOP je bio jedna od najvećih hrvatskih emigrantskih organizacija i smatran je najradikalnijom emigrantskom frakcijom. Više od 80 posto članova te organizacije bili su ljudi koji su u vrijeme Drugog svjetskog rata još bili djeca.

Raspadom Jugoslavije tadašnji predsjednik HOP-a Srećko Pšeničnik prebacio je sjedište u Zagreb, a tzv. domovinski ogranak osnovan je 9. listopada 1991. Prvi predsjednik domovinskog HOP-a bio je Slavko Grubišić. Na izborima iduće godine HOP nije ostvario spomena vrijedan rezultat pa otad nisu sudjelovali u političkom životu. Danas je stranka minorna dok organizacija u emigraciji još uvijek postoji u Kanadi i Australiji.

Dubravka Blaško
Novinarka
87 članaka Više o autoru