Kremlj naručio anketu nakon invazije na Ukrajinu. Tvrde da je sada dvostruko više Rusa optimistično o budućnosti

Dvostruko više Rusa je optimistično što se tiče budućnosti sada, mjesec dana otkako je počela vojna intervencija u Ukrajini, u usporedbi s podacima s kraja prosinca, prema anketi objavljenoj u srijedu, a koju je naručila vlada u Moskvi.

U anketi u kojoj je sudjelovalo 1500 osoba, a koju je provela agencija FOM 20. ožujka za Kremlj, 49 posto osoba je reklo da očekuje da se život u Rusiji poboljša u tri do pet godina, dok je u prosincu prošle godine to očekivalo 25 posto građana.

Četiri tjedna od početka invazije – koju Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom” – u kojoj su živote izgubile tisuće ruskih i ukrajinskih vojnika i ukrajinskih civila, oko 13 posto Rusa očekuje da će se život pogoršati u tri do pet godina, u usporedbi s 25 posto u prosincu, prema FOM-u.

Veliki odljev mozgova zbog sankcija

Upitani o konkretnom životu u svojim obiteljima, 48 posto Rusa je reklo da očekuje poboljšanje dok je prije tri mjeseca tako mislilo 36 posto.

Međutim, nisu svi Rusi optimistični. Aleksandar Sergejev, predsjednik Ruske akademije znanosti, govorio je o velikom odljevu mozgova pod zapadnim sankcijama – prvo nakon onih koje su nametnute 2014. godine kad je Rusija anektirala poluotok Krim, a i nakon puno oštrijih sankcija koje je Zapad uveo zbog invazije na Ukrajinu.

“Teško je doći do podataka o gubicima, vjerujem da su veliki”, rekao je na konferenciji za medije, a prenijela je novinska agencija Interfax. “Natjecati se za znanost s cijelim svijetom je teško; moramo osloboditi znanstvenu inicijativu, kreativnost, dati im mogućnost da lagano rade u Rusiji.”

Rusija ugasila nezavisne medije

Obični Rusi imaju malo pristupa nezavisnim medijima u svojoj zemlji, dok su svi značajni ruski mediji koji se razilaze s vladinom politikom ugašeni u proteklih nekoliko godina, a pogotovo nakon početka rata u Ukrajini i donošenja strogog zakona o “širenju lažnih vijesti”.

Otkad je Rusija pokrenula invaziju 24. veljače, rekavši da želi “demilitarizirati i denacificirati” Ukrajinu, onemogućeno je i pristupanje nekolicini zapadnih medija i društvenim platformama.

Zbog posljednjih sankcija, mnoge zapadne tvrtke prestale su trgovati s Rusijom, zbog čega je došlo do porasta cijena, manjka proizvoda i njihovog gomilanja, problema sa sustavima plaćanja i zabrane letova u zapadne zemlje.