Politika & Kriminal

Pelješki most je spojen

Podignut je i posljednji segment

28.07.2021.  Komarna - Svecanost spajanja posljednjeg segmenta konstrukcije Peljeskog mosta.

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Nešto prije ponoći sa srijede na četvrtak podignut je i zadnji, 165. segment čelične konstrukcije težak 220 tona i time je Pelješki most spojen od Komarne do Brijeste. Most će imati dvije vozne i jednu zaustavnu traku, a s obzirom na to je velikim dijelom financiran iz sredstava Europske unije, za sve građane bit će besplatan.

Na svečanom činu spajanja u srijedu kasno navečer, nešto prije 23 sata, pojavio se i premijer. “Večeras hrvatski teritorij postaje jedinstven. Pelješki most povezuje Hrvatsku. Ponosni smo i hvala svima”, tvitao je premijer Plenković prije nekoliko sati.

“Pelješki most je generacijski i svehrvatski projekt za koji ima puno zaslužnih, a Hrvatska je njime ostvarila strateški cilj spajanja svoga teritorija”, izjavio je premijer nakon dolaska pred most. Dodao je da je Hrvatska gradnjom mosta ostvarila svoj strateški cilj te istaknuo da je neupitno odvijanje pomorskog prometa ispod mosta, što je i u interesu Bosne i Hercegovine.

Doprinos mnogih vlada

Rekao je da ispod mosta “može proći i Titanic” i da je riječ o zajedničkom dobru za Hrvatsku i BiH. “Ovo je most koji povezuje, a ne koji dijeli”, rekao je Plenković te dodao da će se “s vremenom to i pokazati”. “Hrvatska je ustrajala, ovome su dale doprinos mnoge vlade i drugi akteri”, rekao je i dodao da je to “svehrvatski i generacijski projekt” te da “svi trebamo biti ponosni na njega” i da se današnji događaj “ne smije pretvoriti u četvrtu epizodu Maloga mista ‘Tko je više da'”.

“Ovdje je svatko nešto dao i doprinio, a mi smo realizirali projekt u momentu kad smo bili najsnažniji”, rekao je premijer i dodao kako su svi pokušavali, ali došlo je vrijeme kada su stvorene pretpostavke za financijska sredstva i drugo.

“Ovaj projekt realizira strateški nacionalni interes Hrvatske, daje ogroman impuls suradnji Hrvatske i BiH, važan je za Hrvate u BiH, kreira neraskidivu vezu između Hrvatske i Kine, a sve se događaja zahvaljujući našem članstvu u EU-u i prijateljima u Europi”, rekao je Plenković. “Ovoje veliki dan za hrvatski narod u domovini i izvan nje”, zaključio je.

Što se tiče predsjednika Republike, rekao je da će on sigurno posjetiti most, a bit će i na svečanom otvaranju. “Svatko je dao doprinos. Pustimo ove sitnice tko je što mislio, to nije bitno. Most je tu, izrađen je i ostat će i to je najbitnije”, rekao je Plenković, dodavši da je most spojen tri mjeseca prije plana, unatoč Covidu.

Premijer sa suradnicima PIXSELL
Ivo Cagalj/PIXSELL Ivo Cagalj/PIXSELL

Zoran Milanović nije pozvan na ovu ceremoniju koju je organizirala Vlada. Ranije danas on je iz Vela Luke izjavio kako je “dobro da je most sada ovdje”. Više o njegovom istupu možete pročitati ovdje.

“Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno veseli jest da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoj teritorij i danas slobodno možemo reći kako je Vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi željeli odustati”, istaknuo je još jutros za Hinu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Europi tijekom ovog stoljeća.

San koji traje desetljećima

“Sam most je izrazito kompleksan građevinski zahvat, ali ne zaostaje ni preostali dio projekta, odnosno pristupne ceste kroz poluotok Pelješac i obilaznica Stona. Riječ je o dionici dugoj više od 30 km koja podrazumijeva potpuno novu trasu na kojoj traju radovi na dva vijadukta, tri mosta i četiri tunela, od kojih je tunel Debeli brijeg peti najduži tunel u Hrvatskoj. Na gradilištu su do sada probijena tri od četiri tunela, a tempo radova je zadovoljavajući te očekujemo kako će pristupne ceste u cijelosti biti gotove u ljeto sljedeće godine čime ćemo dovršiti dugo očekivani projekt cestovnog povezivanja krajnjeg juga naše zemlje”, rekao je Butković.

San o povezivanju Hrvatske traje desetljećima, a rasplamsavao se godinama, da bi u veljači 2017. Vlada usvojila odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju ključnog projekta koji će obilježiti iduće godine.

No i prije toga, još u svibnju 2013. godine, Europska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.

Procjena na 420,3 milijuna kuna

Hrvatske ceste izradile su Prijavu velikog projekta (Major Project Application, tzv. aplikacija) za projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, da bi Vlada “Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom” popratila riječima da se time jača prometna povezanost Dalmacije s ostatkom zemlje, što je ujedno i dio Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030.

Radilo se o najvažnijem geostrateškom projektu u Republici Hrvatskoj, projektu od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske. Projekt koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman, budući da je posao velik i u njemu se vrti velik novac, znalo se da će biti i problema.

Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 milijuna eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona. Nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo potvrdu JASPERS-a, slijedom razmatranja projektne dokumentacije (tehničke, financijske i okolišne),da je projekt dobro pripremljen te da je prijava uredna, Europska komisija je donijela Odluku o prihvaćanju sufinanciranja projekta i to u iznosu od 357 milijuna eura.

Četiri faze projekta

JASPERS je, podsjetimo, partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Kreditanstalt für Wiederaufbau, a riječ je o instrumentu tehničke pomoći državama članica EU-a kojima se pruža potrebna potpora za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz fondova EU-a.

Objavom natječaja za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta označen je početak najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj financiranog iz fondova Europske unije.

Ne zaboravimo ni da su deseci milijuna kuna potrošeni za otkup zemljišta za gradnju mosta i pristupnih cesta od lokalnog stanovništva.

Hrvatske ceste još su 2016. objavile dokument po kojemu su do 2022. godine predviđene četiri faze projekta koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta Pelješac, izgradnju dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže – Prapratno) i izgradnju tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta – Doli).

Integralna hibridna konstrukcija

Projekt je podijeljen u sljedeće faze izgradnje: 1. faza: most s pristupnim cestama (na kopnu do državne ceste D8, na Pelješcu do lokalnog puta) 2. faza: pristupne ceste (od lokalnog puta do čvora Šparagovići) 3. faza: cesta od čvora Šparagovići/Zaradeže do čvora Prapratno (uključujući čvor) 4. faza: Obilaznica Stona (od Čvora Prapratno do Čvora Doli na državnoj cesti D8).

Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, koje će se izvoditi i ugovarati paralelno dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta: 420 milijuna eura od čega je predviđeno EU sufinanciranje od 330 milijuna eura ili 78,5 posto.

Sam most integralne je hibridne konstrukcije, s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta. Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usuglašen s ekspertnom skupinom BiH 200 puta 55 metara.

Tri ponude na natječaju

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta u Hrvatskoj Marjan Pipenbaher krajem studenoga 2017. godine javno je prezentirao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: “Ovo je moje životno djelo”.

U siječnju 2018. od pristigle tri ponude na natječaju za gradnju mosta, a Hrvatske ceste objavljuju kako je za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana ona Zajednice ponuditelja: China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cijenom ponude u iznosu od 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

Kinezi su posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka. Kineska je ponuda bila najpovoljnija i zato su dobili posao. China Road and Bridge Corporation podružnica je kineske državne tvrtke China Communications Construction Company (CCCC). Njihova primarna djelatnost uključuje izgradnju autocesta, mostova, luka, tunela, sustava odvodnje i drugih civilnih građevina. Tvrtka se bavi i proizvodnjom i prodajom cestovnih strojeva.

Dugo se čekao početak

Nakon što je gotovo sve bilo spremno za početak gradnje, počinju se javljati problemi, a krenulo je sa žalbama na natječaj što uvijek paralizira cijeli zamišljeni proces. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave naposlijetku odbija žalbe austrijske tvrtke Strabaga te zajednice ponuditelja talijanske tvrtke Astaldija i turske IC Ictas Isaat Sanayija na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Krajem srpnja, točnije 31. srpnja 2018. Kinezi su uvedeni u posao i službeno su počeli radovi na Pelješkom mostu nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u Stonu predstavnicima tvrtke izvođača predao svu dokumentaciju. Otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog konzorcija u posao.

“Dugo smo čekali početak radova i nakon ogromnog administrativnog posla, koji je obavljen, službeno počinje teći rok kineskim izvođačima”, rekao je tada Škorić. Ugovorom je predviđeno da je, s obzirom na promijenjen raster stupova u odnosu na stari projekt, obveza izvođača napraviti istražne radove na mjestima novih.

Diplomatski problemi s BiH

“Uvedeni smo u posao, sjeli smo s klijentom i sve je u redu, sve teče u skladu s ugovorima koje ćemo i dalje poštovati”, naglasio je tog prvog dana Lu Shengwei, predstavnik kineskog izvođača radova i naglasio kako će projekt biti napravljen na vrijeme i kvalitetno, uz angažiranje lokalnih tvrtki kao što uvijek rade u međunarodnim poslovima. Nakon odugovlačenja zbog žalbi na natječaj stiže i nova prijetnja – moguća tužba BiH koja nije zadovoljna razvojem situacije.

Naime, 2018. godine predsjednik Glavnog odbora SDA-a Halid Genjac, stranke iz susjedne BiH, izjavljuje kako je u studenom te godine jednoglasno usvojen zaključak tog tijela, po kojem je “neprihvatljivo graditi Pelješki most” na štetu teritorijalnog integriteta i suverenita Bosne i Hercegovine”.

“Prije gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine, pri čemu most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru. To nije neškodljivi pristup, nego apsolutna sloboda kretanja i komunikacije”, kazao je tada Genjac.

Odbijene sve žalbe

U listopadu iste godine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović navodi kako je “opravdano zauzeo “tvrđe” stajalište u odnosu na gradnju Pelješkog mosta”, ističući kako vjeruje da će takav pristup dati rezultat u konačnoj zaštiti onoga što on smatra državnim interesom BiH.

“Dvorske igre” sa zaustavljanjem natječaja tu, međutim, ne staju. Uz ostalo, godinu dana kasnije izbor izvođača radova pristupne ceste mostu Pelješac ponovo biva zaustavljen budući da je austrijska tvrtka Strabag podnijela žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave kojom je nastojala osporiti odabir grčke kompanije Avax za izvođača radova dionice ceste Sparagovići – Doli. Austrijancima je bila sporna stručna referenca za jednog građevinskog stručnjaka kojeg je u natječajnoj dokumentaciji navela grčka kompanija.

Strabag se, uz ostalo, svojevremeno žalio i na odabir Avaxa za gradnju dionice Doli – Duboka, a ta je žalba usvojena, nakon čega je odlučeno da taj dio ceste gradi upravo Strabag. Austrijanci su se prije toga žalili i na odabir kineske tvrtke China Bridge and Road Corporation za gradnju Mosta, dok je Avax Državnoj komisiji najavio žalbu na odabir Strabaga za gradnju dionice Duboka – Sparagovići. Žalbi je bilo mnogo, pa i onih besmislenih. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave na kraju odbija sve žalbe. Glavni izvođači radova na pristupnim cestama su Strabag i grčki Avax, a radovi će biti gotovi nekoliko mjeseci nakon završetka Mosta.

Pelješki most izgrađen je u roku zahvaljujući iznimnom trudu kineskih radnika. Odabir izvođača diktirala je cijena, ali ovaj se put sve poklopilo. Država je, za razliku od niz drugih segmenata, odigrala prvorazrednu rolu i pretrpjela “sve i svašta” da bi došla do cilja. U svakom slučaju sljedećeg ćemo se ljeta voziti Pelješkim mostom – ako zbog ničega drugoga, onda da ga bar vidimo. Uz vrhunske autoceste, sada ćemo se ponositi i novim mostom, zadnjom spojnicom države.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu