Uhvaćeni krijumčari migranata zapnu u hrvatskom pravosudnom sustavu na po nekoliko godina, zatvori su ih prepuni

Suci kažu kako im se izriču zatvorska i sporedna novčana kazna

22.10.2020., Zvornik, Bosna i Hercegovina - Rijeka Drina prirodna je granica izmedju BiH i Srbije, takodjer i posljednja rijeka koju migranti moraju prijeci kako bi se domogli BiH, a kasnije Hrvatske i EU. U Zvorniku i regiji granicna policija pokriva oko 130 km granice, a po sistematizaciji GPBiH trenutno nedostaje vise od 300 policijskih sluzbenika za obavljanje redovnih aktivnosti u nadzoru granice i cak 1300 policijskih sluzbenika kako bi se adekvatno odgovorilo na zastitu granice u migrantskoj krizi. S ciljem nadilazenja problema kadrovske ne popunjenosti, kontinuirano se kao ispomoc GPBiH angaziraju policijski sluzbenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Drzavne agencije za istrage i zastitu BiH, te Ministarsvo unutrasnjih poslova Republike Srpske. Prema podaci IOM-a u BiH je ove godine uslo 13,350 migranata, a prema podacima GPBiH, oni su odvratili 10,449 migranata i otkrili 35 kaznenih djela "krijumcarenje ljudi". S dolaskom jeseni, tranzit migranata iz Srbije u BiH je sve manji zbog hladnog vremena i visokog vodostaja Drine, ali migranti se vracaju u Srbiju, zbog boljih prihvatnih centara. Grupa migranta koja je krenula iz BiH u Srbiju, svi su bili registrirani u centru Blazuj, u blizini Sarajeva.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL
FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

Hrvatski sudovi i zatvori zatrpani su slučajevima vezanim uz krijumčarenje ljudi, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da je u hrvatskim zatvorima 651 krijumčar migranata. Zadnjih godinu dana gotovo da ne prođe dan da policija ne izvijesti o uhvaćenim migrantima i krijumčarima migranata, kojima posao očito cvjeta.

Sudeći iz izjava i priznanja koje su neki krijumčari dali pred hrvatskim sudovima, ispada da po krijumčarenoj osobi, ako ih dovedu do dogovorenog cilja, zarade i do 2000 eura. Rade to iz koristoljublja, no pravdaju se sucima da samo žele popraviti svoju lošu materijalnu situaciju.

Iako policija migrante i krijumčare ljudi hvata duž čitave granice, najviše posla imaju uz granicu s BiH pa je i Općinski sud u Karlovcu najzatrpaniji predmetima koji se odnose na krijumčarenje migranata. Ima ih sa svih strana svijeta, čak i iz Kine, Moldavije, Indije.

Krijumčari u sustavu godinama

I dok policija migrante nakon hvatanja popiše, oni zatraže azil i tako si po zakonu osiguraju “vizu” od sedam dana tijekom kojih moraju napustiti Hrvatsku i izići iz EU. Pa onda to vrijeme iskoriste i za pronalazak druge rute za odlazak na zapad. Uhvaćeni krijumčari migranata zapnu pak u hrvatskom pravosudnom sustavu nekoliko godina – ovisno o dosuđenoj kazni, a uvijek im se, kažu nam suci, izriču zatvorska i sporedna novčana kazna.

Za to kazneno djelo propisana je kazna od jedne do osam godina zatvora, odnosno od tri do 12 godina zatvora u slučaju težeg oblika kaznenog djela kada je ugrožena i sigurnost građana. A to se sve češće događa jer je u zadnje vrijeme po hrvatskim cestama bilo nekoliko policijskih potjera za krijumčarima ljudi. Suci kažu da krijumčarima izriču kazne zatvora iznad zakonom pripisanog minimuma, piše Večernji.