Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kritike ipak pale. U čitanci iz hrvatskog, doznajemo, više nema pitanja za djecu ‘kamo bi vodili Isusa’

Pokazalo se kako je fotka koja kruži Twitterom stara priča, a Školska knjiga je u novom izdanju čitanke posve promijenila zadatke

ZADNJA IZMJENA: lis 23, 2019

Posljednjih se dana na Twitteru dosta intenzivno dijele i komentiraju fotografije nekoliko stranica ‘Snage riječi’, čitanke Hrvatskog jezika za 7. razred osnovne škole u izdanju Školske knjige. U tim, fotografiranim lekcijama, već bi vam se na prvi pogled spornom mogla učiniti vjeronaučna obrada lekcija u kojima se, kroz liriku, obrađuju pojmovi gradacije i duhovne (religijske) pjesme. O konkretnoj su čitanci mediji već pisali proteklih godina, problematizirajući kako nije posve jasno radi li se o udžbeniku iz vjeronauka ili hrvatskog.

Ta je čitanka za uporabu u sedmim razredima osnovnih škola odobrena još 2013. godine. Godinama je izazivala brojne reakcije s obzirom na to da se od učenika na satu Hrvatskoga jezika traži da napišu sastavak od 150 riječi o temi “Bog je svjetlost života” ili, primjerice, da navedu situacije u kojima su “osjetili Božju prisutnost”. U dijelu u kojem uče o gradaciji, učenici su za zadatak dobili nabrojati sva mjesta koja bi pokazali Isusu da im dođe u posjetu.

Iz Školske knjige tada su na medijske napise reagirali tvrdeći, zapravo, kako s čitankom ništa nije sporno jer je prosudbom stručnog povjerenstva odobrena za uporabu u školama još 2013., kao i da je usklađena s tadašnjim Zakonom o udžbenicima, Udžbeničkim standardom i Nastavnim planom i programom.

Bitno promijenjeno novo izdanje čitanke

Spomenuli smo na početku; fotografije spornih lekcija, obrađenih u čitanci autorice Anite Šojat, ovih su dana ponovno potaknule raspravu na Twitteru pa smo se javili Školskoj knjizi. Ovoga puta, pojasnili su nam kako se radi o starijem izdanju pa je moguće da učenici i dalje imaju tu verziju, no i kako se od ove godine u školama nalazi novo, šesto izdanje čitanke. A ono se bitno razlikuje od prethodnih, u što smo se i sami uvjerili. Iz Školske knjige ustupili su nam, naime, fotografije istih lekcija u aktualnom, šestom izdanju.

Pjesma Nikole Šopa ‘Kuda bih vodio Isusa’ u novom se izdanju obrađuje s bitno izmijenjenim pitanjima i zadacima učenicima. Tako pitanja iz prethodnih izdanja ‘Kamo bi ti odveo Isusa? Nabroji sva mjesta koja bi mu ti pokazao/pokazala jer ih smatraš važnima’, zamjenjuje zadatak ‘Napiši u 150 riječi kako društvo u kojem živiš može skrbiti o siromašnima. Istakni i svoj doprinos na ovu temu’. I ostali su zadaci preinačeni pa se sada fokusiraju na razmijevanje i usvajanje stilske figure gradacije, što je u sklopu obrade ove Šopove pjese i predviđeno.

Poučavanje o religioznoj pjesmi i sekularizmu

Razlikuje se i lekcija u čitanci koja obrađuje religioznu, odnosno duhovnu pjesmu. Kroz pjesmu ‘Nađeni Bog’ Antuna Branka Šimića, u posljednjem se izdanju čitanke od učenika traži da usporedi obilježja religiozne i misaone pjesme kroz Vennov dijagram, interpretira Gandhijevu izreku o Bogu, a u širem zadatku od učenika se traži da u 50 riječi objasne kako se čovjek treba odnositi prema ateistima ili pripadnicima neke druge religije.

Osim toga, učenicima se u dijelu povezivanja gradiva ističe kako je Republika Hrvatska sekularna država pa im u sljedećem koraku autorica daje zadatak istražiti pojmove sekularne države, kao i vjerske tolerancije. U dodatnom okviru naglašava se postojanje različitih svjetskih religija kao i pravo čovjeka na vjerovanje u ono što želi, zajamčeno Općom deklaracijom o ljudskim pravima, čiji se članak 18. izravno i citira.

‘Rado poslušamo svaku primjedbu’

Iz Školske knjige su nam rekli kako su u metodičkom instrumentariju, inače neobaveznom dijelu čitanke, preformulirali neka pitanja i dodali nekoliko novih zadataka. Kažu, htjeli su izbjeći tumačenja pitanja izvan konteksta cjelovite obrade i razumijevanja pjesme. “Udžbenici se uvijek pišu u najboljoj namjeri i s uvažavanjem učenika i nastavnika te ukoliko se pokaže potreba da se neke stvari korigiraju uvijek rado poslušamo i procijenimo svaku primjedbu i u skladu s time i prema zakonskim mogućnostima, postupimo”, stoji u odgovoru Emice Calogjere Rogić, izvršne urednice za jezike, rječnike, časopise i dječju knjigu u Školskoj knjizi.

Kazala nam je i kako je čitanka ‘Snaga riječi 7’ pripremljena i odobrena prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. godine “u kojemu je u području književnost 11. tema koju učenici trebaju obraditi – Teme lirskih pjesama: misaona (refleksivna) i duhovna (religiozna) pjesma”. Obrazovna postignuća koju pretpostavlja tema lirskih pjesama , kaže nam gospođa Calogjera Rogić, jesu uočavanje tema i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama.

Uz nove kurikulume, još uvijek na snazi stari nastavni plan i program

“U čitanci Snaga riječi 7 ponuđene su tri religiozne pjesme od kojih učitelj bira jednu: Nikola Šop, Kuda bih vodio Isusa, Antun Branko Šimić, Nađeni Bog i Cesareo Gabarain, Ribar ljudi. Nema ničeg spornog da se u čitanci nađe tema koja je obvezna i propisana još važećim Nastavnim planom i programom za 7. razred, kao ni u odabiru pjesama jer su to redom izvrsne, antologijske pjesme”, zaključuje izvršna urednica Školske knjige.

Pojasnimo i kako je čitanka izrađena na temelju starog nastavnog plana i programa, koji je u određenim razredima od ove školske godine zamijenjen novim kurikulumima u sklopu programa Škola za život. I po novom kurikulumu, učenici će se na satovima Hrvatskoga jezika baviti lirikom kroz njezine različite oblike.

Dora Kršul
Telegram autor
30 članaka Više o autoru
Više s weba