Kroz razgovore s upućenim sugovornicima analiziramo pozadinu nove eskalacije sukoba predsjednice i Vlade

Mladen Pleše o porukama koje su visoki dužnosnici slali nakon objave polemičnih savjetničkih honorara

Nakon što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila kako je bila “apsolutno šokirana” kad je pročitala koliki su honorari savjetnika predsjednika izvanredne uprave Agrokora Ante Ramljaka te da je to “duboko nemoralno” jer je njihova tjedna plaća puno veća “od onoga što prosječni hrvatski radnik zaradi u godinu dana”, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić reagirala je čak i za svoj stil, pretjerano burno.

Ne spominjući izravno predsjednicu države, Dalić je optužila kritičare savjetničkih honorara da “prazno politički lamentiranju” te da je taj “ politički cirkus nemušti pokušaj da se proces restrukturiranja zaustavi”.

S jedne strane žestina kojom se Martina Dalić obrušila na kritičare, uključujući i predsjednicu države, pokazuje golemu nervozu zbog otkrića koja su zapanjila hrvatsku javnost. S druge strane potpredsjednica Vlade to si je mogla dopustiti zbog sve veće odbojnosti kojom se premijer Andrej Plenković i njegovi ministri odnose spram predsjednice.

‘Za sve je kriva Kolinda Grabar Kitarović’

Dobro upućeni izvori u odnose Pantovčaka i Banskih dvora upozoravaju da su obje strane uvjerene kako se njihov sukob svakim danom sve više produbljuje te da nitko ne može procijeniti kako će sve to skupa završiti.

“Za sve je kriva predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je nedavno zaključila da će njezin rejting kod građana biti toliko bolji koliko će više napadati vladu. I zbog toga sada njenim populističkim ispadima nema kraja. Samo u nekoliko posljednjih dana podijelila je lekcije vladi jer nije promijenila zakon o ovrhama, javno ju je prozvala da ne provodi reforme, a usput građanima na sve strane obećava sve i svašta. Dakako, bez ikakvih obveza jer ta obećanja ne može izvršiti.

Istodobno, sve više solira u vanjskoj politici pa je premijera Plenkovića i njegovo ministarstvo vanjskih poslova potpuno marginalizirala. Ni bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović nisu prigrabili, premda su htjeli, toliko vlasti i utjecaja kao ona. U Bruxellesu su, primjerice, uvjereni kako je ova vlast napravila strateški odmak od Europske unije te se pretvorila u polugu američke vanjske politike na Balkanu i Europi, što je razlogom zašto se Zagreb toliko dodvorava zemljama Višegradske skupine. Premda se nagađa da se premijer Plenković ne slaže s takvom vanjsko političkom orijentacijom, on nema snage, kao ni u čemu drugome, suprotstaviti se sve agresivnoj i samouvjerenijoj predsjednici”.

Sve napetiji odnosi između Banskih dvora i Pantovčaka

Sugovornici Telegrama podsjetili su također na dva najnovija sukoba koja su se dogodila posljednjih dana. Nakon što je predsjednica pozvala u službeni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ministar obrane Damir Krstičević izjavio je kako može srpski lider može doći, ali tek nakon što se ispriča, čime je, dakako, javno oponirao odluci Kolinde Grabar Kitarović. Predsjednica države mu je stoga oštro odbrusila poručujući mu da bi bila puno sretnija kad bi se ministri bavili poslovima za koje su zaduženi, a ne da se petljaju u stvari koje nisu u njihovoj domeni.

Definitivno se ponovno zaratila s Vladom kad je izjavila kako je šokirana iznosima koje dobivaju savjetnici u Agrokoru koje je imenovao Ante Ramljak. Takvom otvorenom provokacijom definitivno je razjarila vladu: sasvim je izvjesno da se ministri Dalić i Krstičević ne bi usudili tako javno odnositi spram predsjednice države, da nemaju potporu premijera Plenkovića i njegovih ministara.

‘Honorari nisu pretjerani već na razini standarda EU’

Ipak, u Vladi nisu sretni najnovijim otkrićem o plaćama savjetnika jer su svjesni da je novac koji oni dobivaju za svoje usluge, za Hrvatske prilike nepodnošljivo velik te da je s pravom izazvao ogorčenje među građanima, a oporbi ponovno pružio priliku za obračun s vladajućima.

“Skandalozan je argument ministrice Dalić kako ti honorari nisu pretjerani jer su na razini europskih standarda. Po toj logici onda svaki bi zaposlenik u Hrvatskoj imao pravo tražiti da je njegova plaća bude na razini onih koje se isplaćuju u Francuskoj ili Njemačkoj. Prvi bi to mogao tražiti premijer Plenković koji ima i deset puta manju plaću od nekih europskih kolega, ali mu ne pada na pamet tako nešto zahtijevati jer je njegova plaća negdje na razni onoga što je primjereno jednom malom i prilično siromašnom gospodarstvu.

Tako bi se, dakako, morali ponašati Ante Ramljak i njegovi savjetnici, budući da je njih instalirala politika na funkcije koje obnašaju, a ne neki privatni vlasnik. Dok je Ivica Todorić mogao davati svojim menadžerima koliko je htio, to ne mogu raditi Ante Ramljak i njegovi suradnici, jer su svi oni praktički vladini namještenici. No novi, državni menadžeri u Agrokoru odmah su si podijelili plaće koje je davao Ivica Todorić, pa je očito da oni ponešto drugačije doživljavaju svoju misiju: manje kao pomoć u razrješenju krize, a više kao priliku da se ostvari super zarada”.

Još jedan, vrlo neugodan, problem za Vladu

Izvjesno je da je Kolinda Grabar Kitarović spretno iskoristila priliku te zaplovi na valu nezadovoljstva zgranute javnosti, ali joj se to ne može zamjeriti jer je ovaj puta u pravu, kao što je uostalom trebala održati lekciju ministru Krstičeviću da se ne petlja u ono za što nije zadužen.

Za Vladu postoji međutim još jedan, vrlo neugodan problem. U javnosti, naime, već dugo prevladava uvjerenje kako netransparentnost u radu Agrokorove uprave nije slučajna te da je to posljedica želje da pojedinci nekontrolirano troše i zarađuju golemi novac. Ignorantski odnos Vlade koja ne želi otkriti tko je pisao Lex Agrokor, tumači se pokušajem da se ne otkrije kako su autori tog kontroverznog zakona izravno ili posredno povezani s domaćim i stranim tvrtkama i agencijama koje su angažirane za rad u Agrokoru.

Tvrdi se također da bi to razotkrilo kako se u temeljima te interesne piramide nalaze menadžeri i stotine raznih savjetnika, a da vrh seže do vlade. Umjesto da je taj problem Vlada već davno skinula s dnevnog reda, odbijala je svaki razgovor o tomu, pa joj se sad to višestruko osvećuje.

Prvi dokaz za optužbe o krađi u Agrokoru

Otkriće o visini honorara prvi je zapravo konkretan dokaz za optužbe kako se novac iz Agrokora, kako je to upozorio saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, slijeva, uz manje iznimke, izravno u džepove uglavnom rođaka, prijatelja, bivših tvrtki i partnera ljudi koji danas odlučuju o sudbini te nesretne tvrtke.

Za vladu je to još puno ozbiljniji problem jer nepovjerenje javnosti u nju ima dublje korijene. Naime, njen rad od početka prate sumnje da su neki pojedinci bili u ozbiljnom sukobu interesa. Od optužbi da je ministar financija Zdravko Marić bio u Agrokoru te da je morao znati što se tamo zbiva do afere do koje je došlo kad se saznalo da su, neposredno nakon što je Goran Marić postao ministar u Vladi Andreja Plenkovića, njegov brat i šogor smjesta dobili ponudi za atraktivna zaposlenja.

Bilo je toga još, no posljednjih dana u javnosti se provlači još jedna neugodna, pa i opasna teza. Nagađa se kako je, navodno, ministar obrane Damir Krstičević forsirao najprije kupnju vojnih zrakoplova, a onda gurao da se kupe izraelski borbeni avioni, jer tvrtka u kojoj je on prije radio, već godinama održava tijesnu vezu s izraelskim kompanijama. I kao za vraga, baš se ovih dana, ta tvrtka registrirala, među ostalim, i za remont zrakoplova.