Lalovac kaže kako nasljedniku ostavlja razvijen sustav (koji on nije dobio) i otkriva gdje ima mjesta za rezove
Centralni obračun plaća treba primijeniti i na javna poduzeća, kaže on
Boris Lalovac, aktualni ministar financija u tehničkoj Vladi, u razgovoru za Večernji list otkriva kakvo stanje ostavlja svojem nasljedniku, kad jednom bude određen, kao i u kojim resorima ima prostora za uštede.
“Deficit središnje države bit će oko tri posto, a deficit opće države prema ESA 2010 metodi trebao bi biti oko četiri posto! Ako znamo da je deficit 2011. bio 7,5 posto, a mandat završavamo s oko četiri posto, znatan napredak ipak je napravljen”, rekao je Lalovac.
Plahte papira
Istaknuo je kako će novom ministru financija ostaviti sustav koji je razvijeniji no što ga je on zatekao. “Teško je bilo upravljati proračunom ako ti na kraju godine netko kaže da je deficit prema ESA 2010 ovoliki ili onoliki, a tijekom godine ne znaš što se događa u sustavima o kojima ovisi konačno stanje. Prvenstveno tu mislim na poslovanje javnih poduzeća koja su odnedavno dio deficita i javnog duga”, kazao je.
Kao plus Vlade na odlasku naveo je uvođenje centralnog obračuna plaća te proširenje obuhvata institucija koje su ušle u sastav državne riznice te naglasio da u to treba uključiti i javna poduzeća. “Dobivamo podatke koje tvrtke rade s državom, puno je više analitičkih alata da se kvalitetnije donese proračun. Kad smo došli, podatke o plaćama dobivali smo na plahtama papira, nije se znalo koliko ljudi radi u sustavu, sad se sve to vidi svaki mjesec.”
Nema više fiktivnih prijava radnika
Na jednom su mjestu sada sva softverska rješenja za sve, od škola, i bolnica do sveučilišta i agencija. “Fiskalizacija jasno pokazuje promete u gospodarstvu, nema više fiktivnih prijava radnika, znamo tko isplaćuje, tko ne isplaćuje plaće, puno se radilo na digitalizaciji javne uprave.”
Naglasio je kako bi njegov sljedeći korak bio da se centralni obračun plaća primijeni na javna poduzeća, “jer ona direktno utječu na proračun i njihovo poslovanje mora se pratiti na dnevnoj razini”.
Što se rezova tiče, kazao je kako su oni mogući samo u zdravstvu, školstvu, policiji i Oružanim snagama, piše Večernji.