S presjednikom Sabora razgovarali smo o neobičnoj situaciji u kojoj se po prvi put našla Hrvatska

Leko: Bio sam uvjeren da će predsjednik Sabora biti izabran na prvoj sjednici

FOTO: Vjekoslav Skledar

Intervju s Josipom Lekom (SDP), još uvijek aktualnim predsjednikom Hrvatskog sabora, dogovorili smo nakon onog neuspješnog pokušaja konstituiranja 8. saziva Hrvatskog sabora.

Funkciju predsjednika Sabora Leko nije obavljao pune četiri godine. Dužnost je preuzeo nakon smrti Borisa Šprema, u listopadu 2012. godine. Staložen i odmjeren kao i uvijek, tijekom intervjua ničim nije pokazao da je uznemiren ili zabrinut što je morao prekinuti sjednicu Sabora obzirom da nije došlo do izbora predsjednika. Ipak, priznaje da ga je to pomalo iznenadilo.

“Bio sam uvjeren da će predsjednik Sabora biti izabran odmah na prvoj sjednici. Vidite, nema mojih stvari, sve sam već odnio, još Ustav i Poslovnik su moji, moram to ukloniti sa stola i to je to. Sve je spremno za novog predsjednika,” rekao nam je Leko koji nas je primio u svom kabinetu na Markovom trgu.

TELEGRAM: Jeste li pomalo sjetni obzirom da se bliži kraj Vašeg mandata. Je li Vam žao?

JOSIP LEKO: Ma nisam, nema nikakve sjete. Ovo je sve, rekao bih, očekivano i u okviru demokratskih standarda.

Prvi pokušaj konstituiranja Sabora neuspješno je završio. Kako Vi gledate na tu situaciju? Nemamo Sabor, nemamo Vladu. Do kada možemo ovako, ima li razloga za brigu?

Nije ništa zabrinjavajuće sve dok se odvija u skladu s demokratskim standardima. Dapače, treba inzistirati da se ostvaruje vladavina prava po najvišim načelima demokracije. Ovo je sve uobičajeno za demokratske parlamentarne sustave. Smatram ovo i potvrdom snage hrvatskog ustroja, ja tu ne vidim nikakvu krizu. Hrvatska i dalje ostaje stabilna i sigurna, to je najbitnije. Inzistirat ću koliko mogu da se svi demokratski instituti i institucije poštuju pa makar se išlo na nove izbore. Ako se ne može uspostaviti Vlada i Sabor, potrebno je građanima vratiti mandat, pa neka oni odlučuju na novim izborima.

Predsjedničin savjetnik Vladimir Šeks smatra da bi, ako se u razumnom roku ne sastavi Vlada i konstituira Sabor, predsjednica trebala raspisati izbore i imenovati nestranačku Vladu. Mislite li da je neka od tih opcija izgledna?

Ne bih polemizirao, svatko ima pravo na svoja stajališta. Postoje institucije koje su predviđene da čuvaju i tumače Ustav. Mogu i ja imati svoje stajalište, no ono nije relevantno sve dok ne bude potvrđeno na institucijama koje čuvaju Ustav.

Znači predsjednica ne može raspisati nove izbore u ovoj situaciji?

Ustav je sve predvidio, samo je pitanje kada. Trenutna situacija je da čekamo nastavak zasjedanja Sabora. Tako ja gledam na to. Što se tiče ostalih aktera ovoga svega, neka rade svoj posao. Neka političke stranke respektiraju obećanja dana građanima.

Predviđeno je i ako netko pogriješi da se Ustavni sud uključi. Treba se držati Ustava. Ja ne bih htio svojim stajalištima dovoditi u zabludu.

Je li Vas iznenadilo što je Podolnjak odbio kandidaturu za predsjednika Sabora? Nudilo mu se drugo mjesto po važnosti u državi.

Ja nisam sudjelovao u pregovorima i kombinatorici i stoga me ništa nije iznenadilo. Nije me iznenadio ni prijedlog o predsjedniku Sabora koji je došao. Ja sam u dobroj vjeri očekivao da će se na sjednici izabrati predsjednik Sabora.

U četvrtak se dogodila jedna zanimljiva situacija u Saboru, odmah na početku kad je Davorin Mlakar nakon uvodne riječi zatražio stanku u ime Kluba HDZ-a. Odbili ste to. Nakon toga, tijekom gostovanja u emisiji Otvoreno, Podolnjak je rekao da ste trebali odobriti tu stanku kako bi se tako izbjegli daljnji nesporazumi koji su doveli do prekida sjednice…

Čuo sam različite komentare od različitih zastupnika kako bi trebalo voditi sjednicu. To je njihovo pravo da komentiraju, a moja je obveza da poštujem Poslovnik i poslovničke standarde. kad nema konstituiranog sabora, a jučer je bio takav slučaj, ne mogu biti konstituirana ni radna tijela, niti klubovi zastupnika. Ne možemo pretvoriti Sabor u arbitrarno tijelo, pa sad malo ovako, sad malo onako. Jedini spas u takvim situacijama je strogo se držati Poslovnika Hrvatskoga sabora. Nije bilo moguće pretvoriti Sabor u mjesto političkih dogovora. Da sam popustio jučer takvom zahtjevu onda bi i drugi tražili. Nije Sabor tržnica. U Saboru su strogo utvrđena pravila ponašanja. I meni je nekad kao predsjedniku teško slušati primjedbe na moj račun, a nemam mogućnost odgovoriti.

Pregovori s Mostom traju već tjednima. Most uporno inzistira na zajedničkoj vladi iako su to i SDP i HDZ odbili. Mislite li da Most kupuje vrijeme jer se ne snalazi?

Prvenstveno se to sve treba voditi u interesu građana. Politika koja se sada želi nametnuti u hrvatskom političkom prostoru ima različite interese, stranačke, koalicijske, a najmanje se vidi upravo taj interes građana. Koji su ciljevi ovih pregovora? To se najmanje vidi. U tom smislu, bilo bi vrlo važno da se uvijek kaže da se razgovara o konkretnim politikama. Samo nazvati nešto “reformama” nije smisao, reforma nije smisao, reforma je sredstvo. Tu bih stao s ocjenjivanjem ovoga svega. Vidjet ćemo kad se formira većina, ako se formira, koja je platforma na kojoj će se realizirati dogovore politike i reforme.

Mislite li da je Most svjetonazorski bliže HDZ-u? Zastupnici Mosta su mahom ljudi iz konzervativnih sredina, zalažu se za zabranu pobačaja, vjerojanuk u školama… Sve što SDP ne zagovara.

Nemojmo inzistirati na razlikama, politika mora inzistirati na objedinjavanju. Svi ostajemo u Hrvatskoj, treba tražiti kompromise. Zato je bitno znati što oni nude, koje ciljeve. Legitimno je biti i konzervativan i liberalan, svi se u demokratskom društvu i moraju osjećati sigurno i da im nije ništa nametnuto. Najmanji dio mora uvažavati onaj najveći, a najveći voditi brigu o onim malima. To je laboratorijski, ali to su ideali bez kojih ne možemo graditi društvo. Nije ništa nepoznato da se potpuno suprotni politički sustavi u jednom trenutku nađu i počnu zajedno graditi državu u kojoj žive. Imamo primjer drugih država.

A novi izbori?

Ja iskreno mislim da je za Hrvatsku najvažnije imati stabilnu vladu i vrlo jasno precizirane političke ciljeve te vlade. Ciljevi su još bitniji. To očekujem. Bolji su novi izbori nego da nema toga. No, pustimo ovaj proces koji je potpuno demokratski, nismo još iscrpili sve. Nema nitko pravo reći da više nema šanse da se formira vlade. Brzina, ali i oprez.

U cijelu tu priču sada se uključio i Uskok koji istražuje eventualno kupovanje mandata.

Vrlo važno je da sve institucije postupaju odgovorno u tome svemu. Ne mogu ocjenjivati je li ovo bilo potrebno ili ne. Na Uskoku je da odradi svoj posao i pokaže se neovisnim tijelom.

Ako Karamarko ipak naposljetku uspije sastaviti Vladu, bi li Milanović trebao odstupiti s mjesta predsjednika SDP-a?

Ma ne. Nema govora o tome. Radimo posao koji je od interesa za hrvatsku javnost, nemojmo rušiti mogućnost da to riješimo. Zoran Milanović vodi vladu i koaliciju koja pregovara. On ima moju potporu da to završi uspješno. Ima zdravu namjeru da nastavimo sve ovo što smo dosad napravili, da se svi ovi trendovi koje smo okrenuli u ove četiri godine nastave i poboljšaju i u sljedećem mandatu. I mislim da smo nešto sporije nego smo očekivali ipak uspjeli. I to su građani na izborima prepoznali.

Prema najnovijem istraživanju Cro demoskopa, nakon dugo vremena lijeva koalicija je ispred desne za jedan posto.

Svaka čast istražiteljima javnog mijenja, no ne bih se htio zanositi time. Prvenstveno moramo biti sigurni u svoje politike i svoj program. Ne smijemo biti podložni tome jesmo li popularni. Naše politike moraju se temeljiti na projektima koji će Hrvatskoj pomoći u smislu rasta, podizanja BDP-a. Trebamo Hrvatsku graditi kao prosperitetnu državu i neka to bude naš konačni cilj.