Libanonski premijer u dramatičnom obraćanju naciji priznao da ne može riješiti krizu i objavio da daje ostavku

Libanonski premijer Saad al-Hariri objavio je u utorak da podnosi ostavku jer je došao u “slijepu ulicu” u pokušaju da riješi krizu nastalu iz masovnih prosvjeda protiv vladajuće elite. Hariri (49), koji je sunit, obratio se naciji putem televizije pošto su pristaše lojalne šijitskim skupinama Hazbollah i Amal napale i uništile prosvjedni logor koji su podigli protuvladini prosvjednici u Bejrutu.

Libanon je paraliziran dosad neviđenim valom prosvjeda protiv rastuće korupcije političke klase koja je kolektivno dovela zemlju u najtežu gospodarsku krizu od građanskog rata 1975-1990. “13 dana libanonski narod čeka odluku o političkom rješenju koje bi zaustavilo propadanje (gospodarstva). I pokušao sam u tom razdoblju, naći put za izlazak, slušati glas naroda”, rekao je Hariri.

Paket reformi

Prije tjedan dana premijer je najavio paket reforma koje uključuju simbolično smanjenje plaća ministara i zastupnika za polovicu, kao i mjere za uravnoteženje javnih financija koje se dugo odgađalo.

“Vrijeme je da svi šokiramo u suočavanju s krizom. Odlazim sada u (predsjedničku) palaču Baabdu podnijeti ostavku. Svim partnerima u političkom životu, naša je dužnost danas znati kako zaštiti Libanon i oživjeti njegovo gospodarstvo”, rekao je Hariri suočen s “voljom brojnih Libanonaca koji su izašli na ulice tražeći promjene”.

Nasilje na ulicama

U središtu glavnoga grada Bejruta, muškarci odjeveni u crno i naoružani palicama napali su prosvjedni logor koji je bio središnja točka za organiziranje skupova protiv elita. Nemiri su dodatno pogoršali akutnu gospodarsku krizu, izazvali nestašicu tvrde valute i oslabili libanonsku funtu vezanu uz stranu valutu. Libanon je među najzaduženijim zemljama u svijetu, a nezaposlenost iznosi 37 posto. Gospodarstvo je teško pogođeno političkom paralizom i regionalnim sukobima.

Nasilje je od tada izbilo u Bejrutu pošto je vođa Hezbolaha Sayyed Hassan Nasrallah prošli tjedan rekao da bi trebalo otvoriti ceste koje su zatvorili prosvjednici te natuknuo da te ljude financiraju strani neprijatelji zemlje služeći se njima za ostvarenje vlastitih interesa. Aktualni nemiri najteži su u Bejrutu od 2008., kada su Hezbollahovi borci preuzeli kontrolu nad glavnim gradom u kratkom oružanom sukobu s libanonskim protivnicima odanima Hariju.

Izbijanje prosvjeda zbog novog poreza

Prosvjedi su izbili 17. listopada pošto je vlada objavila novi porez na pozive putem aplikacije WhatsApp. Vlada je brzo odustala od te mjere, ali nije uspjela spriječiti pobunu da se proširi cijelom zemljom od Tripolija na sjeveru do Tira na jugu. Prosvjednici su uspjeli u nedjelju pokazati dosad neviđeno jedinstvo u viševjerskom i višeetničkom Libanonu formirajući ljudski lanac od sjevera od juga dug 170 kilometara. Mediji su to nazvali simbolom mobilizacije bez presedana kako po obimu tako i skladu u povijesti Libanona, podsjeća agencija France presse.

Tijekom pobune prosvjednici su izvikivali slogan “Revolucijo” i “Narod želi pad režima”. Sadašnja vlada je treća na čelu s Haririjem koja je pala otkako je on preuzeo dužnost 2009. Hariri odavna uživa podršku Saudijske Arabije, a sam je sin milijardera i bivšeg premijera Rafica Haririja ubijenog 2005.