Liječnička komora: 'Doktori koji rade u javnim bolnicama i privatno imaju manju motivaciju za odlazak iz zemlje'
Kažu da dvojna praksa zadržava najkvalitetnije liječnike na njihovom poslu u javnom zdravstvu
Hrvatska liječnička komora (HLK) poručila je u četvrtak kako dvojna praksa liječnika, odnosno rad u javnom zdravstvu, a u slobodno vrijeme i u privatnom, zadržava liječnike u javnom zdravstvu te smanjuje njihovu motivaciju za odlaskom u inozemstvo jer im omogućava dodatnu zaradu.
“Pored toga što dvojna praksa zadržava najkvalitetnije liječnike na njihovom poslu u javnom zdravstvu, ona izravno potiče i izvrsnost u medicini jer liječnici koji žele obavljati dvojnu praksu moraju prvo stručno i znanstveno izgraditi svoje ime u javnom zdravstvenom sustavu”, rekao je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić. Dodao je i kako pravo liječnika da u svoje slobodno vrijeme rade u privatnoj praksi pozitivno utječe i na smanjenje lista čekanja u javnom zdravstvu, stoga Komora smatra sadašnje zakonsko rješenje zadovoljavajućim.
Osuđuju zlouporabu dvojne prakse
HLK osuđuje svaku eventualnu zloupotrebu modela dvojne prakse, međutim, za HLK je, kako su istaknuli u priopćenju, krajnje neprihvatljivo da se zbog pojedinačne zloupotrebe ukida pravo liječnika na dvojnu praksu. Napomenuli su da je dopunski rad u privatnom sektoru uobičajen u Europskoj uniji, pa je tako, primjerice, većina liječnika specijalista u javnom zdravstvu Austrije i Irske kroz dvojnu praksu angažirana i u privatnom zdravstvu.
Liječnička komora upozorila je kako se ne bi smjela ponoviti situacija iz 2001. i 2010. kada su tadašnji ministri zdravstva značajno ograničili mogućnost liječnicima iz javnog zdravstva da u slobodno vrijeme rade u privatnom zdravstvu. Podsjetili su da je glavni negativni rezultat te mjere bio značajan odljev vrhunskih stručnjaka iz javnog zdravstva koji su dali otkaz i otišli raditi kod privatnih poslodavaca, a kao sličan primjer naveli su zabranu dvojne prakse u Turskoj 2010.
Pravila mijenjana 12 puta unatrag 30 godina
Pravila o dvojnom radu liječnika u Hrvatskoj su mijenjana čak 12 puta u proteklih 30 godina jer je gotovo svaki ministar imao potrebu izmijeniti pravne akte koji reguliraju to područje. Rezultati tih izmjena su izostali, osim neželjene posljedice odljeva vrhunskih liječnika kod privatnih poslodavaca, poručili su iz HLK.
“Jutarnji list” u četvrtak je objavio da liječnici zaposleni u javnim bolnicama – koji ne odrade propisanu normu, a pritom su i liste čekanja na njihovom odjelu duže od određenog prosjeka – više neće smjeti raditi i privatno. Kako dnevnik doznaje, u planu Ministarstva zdravstva nije zabrana rada liječnicima iz javnog sektora u privatnim klinikama izvan radnog vremena, nego uvođenje reda i pravila u postojeće stanje.