Lijepa crtica iz Voloskog. Otvoren je uzbudljiv znanstveni centar koji će ljudima približavati genij Andrije Mohorovičića

U Voloskom, rodnom mjestu velikog hrvatskog znanstvenika Andrije Mohorovičića, u petak je otvoren interpretacijski centar posvećen njegovom znanstvenom stvaralaštvu i životu. Centar nosi naziv dr. Andrija Mohorovičić – MOHO centar.

U središte svog budućeg djelovanja stavlja interakciju turističkih, znanstvenih i kulturnih aktera, organizacija i udruga, s korisnicima poput djece, mladih, posjetitelja, turista i slučajnih prolaznika, s ciljem kontekstualiziranja i približavanja povijesnih činjenica vezanih uz rodno mjesto znanstvenika Andrije Mohorovičića.

Popularno-znanstvena predavanja

Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić je na otvaranju izrazio očekivanje da će centar doprinijeti turističkoj ponudi. Rajka Šepić-Jurdana s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci kazala je da je ovo prva faza projekta centra s prikazom Mohorovičićevih dostignuća na polju meteorologije, seizmografije i geofizike, a u drugoj fazi uredit će se prostori za interaktivno proučavanje fenomena kojima se bavio ovaj znanstvenik.

Predviđeno je da se u centru priređuju popularno-znanstvena predavanja, a prvo u nizu bilo je nakon otvorenja, kemičara Tomislava Portade s Instituta Ruđer Bošković na temu “Večer kemije – kemijski izvori svjetla”.

Njegovo najznačajnije otkriće

Andrija Mohorovičić (Volosko,1857. – Zagreb, 1936.), hrvatski je geofizičar, ali i istaknuti znanstvenik na područjima meteorologije i seizmologije. Nakon studija matematike i fizike u Pragu, radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku, a potom kao profesor na Nautičkoj školi u Bakru, gdje je predavao meteorologiju i 1887. osnovao meteorološku postaju.

Od 1892. bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj Banovini Hrvatskoj. Mohorovičić je doktorirao 1893. u Zagrebu. Godine 1898. je postao član JAZU, a od 1910. izvanredni sveučilišni profesor geofizike i astronomije.

Njegovo najznačajnije otkriće je diskontinuitet u zemljinoj kori koji nosi njegovo ime. Upostavio je prvi u ovim krajevima službu točnog vremena. Po njemu je nazvan i jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, te gimnazija u Rijeci.