Linić na suđenju bivšoj šefici Porezne, zbog čije afere je smijenjen, kaže da ona nije ništa krivo napravila
Čavlović Smiljanec optužena je da je stopirala naplatu poreznog duga osječkom poduzetniku
Koga je sve kontaktirao osječki poduzetnik Željko Biloš dok se tijekom 2012. godine pokušavao riješiti poreznih dugova svoje tvrtke OLT opisao je danas i Slavko Linić, bivši ministar financija. Njegovo svjedočenje na trenutke je bilo praćeno burnim reakcijama samog Biloša, kao i bivše šefice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, za koju se sumnja da je zajedno s bivšom pročelnicom osječke Porezne uprave Ružicom Kovačević nezakonito pomagala vlasniku OLT-a.
Nada Čavlović Smiljanec i Ružica Kovačević optužene su da su između srpnja 2012. i svibnja 2013. godine na Bilošev zahtjev poduzele radnje u namjeri pogodovanja njegovom trgovačkom društvu. Naime, Biloš je, navodi USKOK, unatoč neispunjavanju zakonskih uvjeta tražio da se njegovoj firmi ishodi odobrenje za otpis poreznog duga s osnove kamata u iznosu većem od 8,38 milijuna kuna i istovremeno onemogući provedba ovrhe poreznog duga u iznosu od gotovo 27,2 milijuna kuna. Na ovaj način onemogućena je ovrha 9.051.223,24 kune što su u tom razdoblju uplaćene na račune OLT-a, čime je za navedeni iznos, uvećan za kamate, odnosno za najmanje 9.498.176,10 kuna, oštećen proračun Republike Hrvatske.
Linićeve optužbe na račun Milanovića i Ostojića
Ovaj slučaj podigao je svojevremeo veliku prašinu u javosti jer je Linić, prije nego što je sredinom 2014. godine smijenjen, optužio tadašnje premijera Zorana Milanovića i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da su obavijestili Nadu Čavlović Smiljanec da će protiv nje biti pokrenut postupak i prije nego što je formalna prijava stigla u DORH. Smjena je uslijedila nedugo nakon što je 27. travnja te godine izjavio kako nije bilo odgovornosti Čavlović Smiljanec u nepravilnostima u Područnom uredu Osijek, vezano uz ovrhe nad osječkom tvrtkom OLT, pa ona može nastaviti obnašati svoje dužnosti.
Danas je o svemu tome bio vrlo štur. “Kada su se pojavili napisi o istrazi u Poreznoj upravi raspitao sam se kod tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića koji mi je rekao da je istražni postupak u tijeku i da je o svemu obavješten i tadašnji predsjednik Vlade (Zoran Milanović op.a.)”, prisjetio se kratko Linić, koji je međutim, ranije optuživao Milanovića i Ostojića da su tražili da se i njega osobno istražuje iako za to nije bilo nikakvih dokaza. Opisao je i jedan od razgovora s Nadom Čavlović Smiljanec u kojem mu je objašnjavala kako je “netko zadržao rješenje o ovrsi Biloševe tvrtke”, te da joj “Branko Šegon (tadašnji Linićev pomoćnik op.a.) i Tihomir Kralj (bivši pomoćnik ravnateljice Porezne uprave op.a.) podmeću”.
Biloš zvao sve za koje je mislio da mu mogu pomoći
Puno opširnije opisao je što je sve tijekom 2012. godine s pozicije ministra učinio da bi, kako kaže, stabilizacirao financije jer je nelikvidnost na razini države dosegla 44 milijarde. Tako su na njegov prijedlog u veljači 2012. donijete zakonske izmjene koje su omogućile poreznim dužnicima podnošenje zahtjeva za reprogram duga, te zahtjeva za otpis kamata na porezni dug uz jednokratnu uplatu cijelog ostalog iznosa. No, hrvatski poduzetnici koji su, prema Linićevim riječima, bili prilično neodgovorni u prvi mah te zahtjeve nisu podnijeli, pa je rok u ljeto 2012. godine prolongiran.
Željko Biloš u to je vrijeme također užurbano tražio rješenje za porezno dugovanje tvrtke OLT. Telefonirao je svima za koje je vjerovao da mu mogu pomoći. Osim tadašnje saborske zastupnice SDP-a Biljane Borzan, Mate Radeljića, koji trenutno obnaša dužnost savjetnika Predsjednice RH, bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, Josipa Petrovića, lobista MOL-a zvao i Linića. Bivši ministar financija prisjetio se kako mu je Biloš govorio o kreditu HBOR-a za koji je podnio zahtjev, očito namjeravajući tim novcima stabilizirati likvidnost firme.
Linić tvrdi da Biloš nije tražio da utječe ni na koga
Spomenuo mu je i rješenje o ovrsi zbog poreznog duga, a Linić mu je objašnjavao da sve mora riješiti u okrivu tadašnjih zakonskih izmjena. To je, kako je objasnio, bio paket izmjena kojima se željelo pomoći poreznim dužnicima. “Biloš od mene nije tražio da utječem na bilo koga pa tako ni na Nadu Čavlović Smiljanec”, rekao je Linić što je Biloš popratio komentarom: “Možda ćete misliti da sam lud, ali ja još uvijek ne razumijen za što se mene tu tereti.”
“Ako je Bilišu odbijen reprogram duga, a prije toga samo porezno dugovanje nije precizirano, moguće je da je netko u osječkoj Poreznoj upravi pogriješio”, naveo je Linić u odgovoru na pitanje sutkinje Daniele Kustec. No, ravnatelj USKOK-a Krešimir Ostrogonac primjetio je kako je za cijeli postupak bilo ključno i da sam poduzetnik, u ovom slučaju Željko Biloš, imao volju da se porezni dug uskladi, odnosno definira koliko je točno potraživanje što ga mora platiti. Čim je Bilošu odbijen zahtjev za naplatu duga uz otpis kamata, prema Linićevim riječima, stekli su se uvjeti za ovrhu.