Ljevica bi mogla izgubiti izbore zbog odluke o desetoj izbornoj jedinici

Je li ljevica generalno, ponajprije ona okupljena oko stranke Možemo, donijela krivu procjenu?

Ostanu li karte ovako posložene, a lista Možemo još jednom malo ispod praga u Dalmaciji, ta odluka bi mogla prelomiti izbore, čega još ni mediji, ni najšira javnost nisu baš najsvjesniji

Subotnje okupljanje vrha SDP-a u Splitu i inicijalno izborno predstavljanje stranke u tom gradu dobilo je pažnju medija, kako izvještajnu, tako i problemsku. No, imajući u vidu i dalje otvorenu temu neslaganja splitskog SDP-a da se ide u koaliciju s Puljkom, još uvijek nije dovelo do drugog ključnog pitanja o tome je li ljevica generalno, ponajprije ona okupljena oko stranke Možemo, donijela krivu procjenu u vezi izgleda u desetoj izbornoj jedinici.

Koja bi, po svemu sudeći, mogla predstavljati ključ predstojećih izbora. Za neupućene čitatelje vrijedi napomenuti da je ostala nepromijenjena u odnosu na prošle izbore i obuhvaća kompletno područje od Splita do Dubrovnika, tj. uvjerljivo najveći dio Splitsko-dalmatinske županije te cijelu Dubrovačko-neretvansku, u što su uključeni Split, Dubrovnik, Ploče, Metković, Makarska, Imotski, Vrgorac, Brač, Hvar, Vis, Korčula, Šolta, Lastovo, Pelješac i ostatak Zagore i obalnog pojasa.

Premalo posvećene pažnje

Riječ je dakle o realno najvećoj i simbolički najbitnijoj izbornoj jedinici, nakon prve koja obuhvaća centar Zagreba, k tome i o izbornoj jedini koja unatoč velikoj snazi HDZ-a u njoj, nikad ne garantira izvjestan ishod i raspodjelu mandata. Ukratko, to je izborna jedinica koju bismo mogli promatrati kao onu koja je najbliža definiciji ‘swing statesa’ u SAD-u. Nevjerojatno je stoga koliko joj se malo pažnje posvećuje u medijskim analizama, ali i koliko ljevica neozbiljno pristupa izborima u toj jedinici.

Ovdje moram odmah reći kako smatram da je stav splitskog SDP-a i njegova čelnog čovjeka Davora Matijevića koji se oštro protivi koaliciji s Ivicom Puljkom posve razumljiv. Sve da se ništa drugo nije dogodilo u vijeću i u javnosti između Puljka i SDP-a, nego da je samo došlo do toga da je jedan od dvojice vijećnika SDP-a, i to drugi čovjek partije, glasao protiv odluke vlastite stranke, donio Puljku ključni glas za kredit i prešao u njegove redove te time do kraja razbio vjerodostojnost te stranke u gradu, bila bi dovoljna za takav stav kojeg u splitskom SDP-u imaju.

Međutim, Peđa Grbin je očito svjestan koliko je ishod izbora u desetoj izbornoj jedinici presudan, kao što zna da mu Ivica Puljak nigdje drugdje ne može ništa bitno po broja glasova donijeti, ali u Splitu može i kad se već ušlo u priču blokovskog okupljanja protiv HDZ-a, da bi se ono momentalno raspalo kad ne bi uključivalo Centar u desetoj izbornoj jedinici. A pored toga bi skoro posve izvjesno donijelo mandat manje zajedničkoj listi i mandat više HDZ-u. Tako da je za očekivati, kako će se bez obzira na pobunu u splitskoj organizaciji, u ime višeg cilja, ova suradnja i dogoditi.

Neumjereni optimizam Možemo

No, ostaje još presudno pitanje procjene Možemo o vlastitim mogućnostima u ovoj izbornoj jedinici, koja nije jedna od one četiri za koje su donijeli odluku za ponudu o točkastoj koaliciji. Što znači da vjeruju kako je moguće da će samostalno, odnosno u suradnji s najbližim partnerima prijeći prag u ovoj izbornoj jedinici. Ta procjena se, nažalost, temelji na neumjerenom optimizmu, a mogla bi biti fatalna za ukupni ishod izbora.

Naime, na parlamentarnim izborima prije četiri godine, ta lista je u desetoj izbornoj jedinici dobila 4,29 posto glasova i ostala tako neznatno ispod praga, ali se od tada do danas ništa nije promijenilo po pitanju stanja na terenu. To znači, da postoji organizacija u Splitu, u Korčuli i snažna jezgra u Dubrovniku koja je izrasla iz inicijative Srđ je naš, pri čemu nijedna od tih organizacija nije u pretjerano boljoj situaciji, nego što je bila prije četiri godine, niti se ukazala neka nova ličnost koja može potegnuti dodatan broj glasova.

Odluka koja bi mogla biti prijelomna

To dalje znači kako u Možemo očekuju da će po nekoj inerciji dobiti više glasova nego posljednji put, što je prilično rizična procjena. Posebno u situaciji u kojoj će po svemu sudeći zajedničku listu ljevice nositi Ranko Ostojić, popularan među ljevičarima u ovoj izbornoj jedinici.

Drugim riječima, ostanu li karte ovako posložene, a lista Možemo još jednom malo ispod praga u Dalmaciji, ta odluka bi mogla prelomiti izbore, čega još ni mediji ni najšira javnost nisu baš najsvjesniji.