Devastacija Meštrovićevog paviljona ozbiljan je skandal; razmjere ukazuje ministričin nemušt pokušaj obrane
Neobični argumenti ministrice kulture unijeli su novi konfuzan element u tužnu priču o obnovi Trga žrtava
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek demantirala je u ponedjeljak medijske napise i Telegramov tekst koji potpisuje kolumnistica Zrinka Paladino i u kojem ugledna arhitektica tvrdi da se vrijedni kameni blokovi na Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu zamjenjuju betonom i oblogama. U seriji tekstova Paladino je problematizirala devastaciju zaštićenog spomenika kulture. Kako prenosi Hina, ministrica kulture Obuljen Koržinek istaknula je da je riječ o radovima vezanim uz stari problem vlaženja za koje je svu dokumentaciju izdao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
“Riječ je o problemima vezanim uz vlaženje koji postoje već godinama, a čim su se pojavili prve informacije o vlazi, konzervatori, inspekcija Ministarstva kulture izvršila je izvid”, kazala je ministrica. Dodala je da je odlučeno je da će se nastavak radova čišćenja raditi na suhi način. Iako je vlaga u Muzeju i HDLU-u dugogodišnji problem, tvrdnja ministrice Obuljen Koržinek proturječi navodima ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja, gospođe Matee Brstilo Rešetar koja je za Jutarnji list prije dva tjedna potvrdila da je u arhiv Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM) smještenog u podrumu zgrade prodrla voda zbog radova na uređenju Trga.
Pritom se oštetio dio vrijedne muzejske zbirke starih zastava, ali ugrozio i kompletan arhiv Muzeja. U razgovoru za Jutarnji list ravnateljica HPM-a Brstilo Rešetar, tada je izjavila da je voda u podrum muzeja prodrla 5. travnja, i to nakon što su radnici angažirani na uređenju dijamantnom pilom rezali i mijenjali kamene ploče stepeništa zgrade, koristeći pritom i visokotlačni vodeni mlaz kojim su polijevali kamen. Posebno je zanimljivo da je šteta na pokretnoj baštini mogla biti spriječena samo da je naručitelj projekta, Grad Zagreb, o radovima obavijestio korisnike prostora, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika te HPM iz kojih poručuju da o radovima nisu ništa znali.
Kako je moguće da ministrica tvrdi da se uređuje samo okoliš?
“Obavijestili smo Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, no zaista nas čudi da nitko nije imao potrebu konzultirati se s korisnicima zgrade na kojoj su se odvijali invazivni radovi. Prema obavijestima koje je Grad Zagreb postavio prije početka obnove Trga žrtava fašizma, navedeno je da će se radovi odvijati na javnoj i zelenoj površini pa nas sada zanima za što je točno Zavod za zaštitu spomenika, na čelu s pročelnikom Silvijem Novakom, izdao dozvolu te postoje li kakve konzervatorske smjernice s obzirom na to da se očito izvode radovi i na zgradi u vlasništvu Republike Hrvatske”, izjavila je tada ravnateljica Muzeja Matea Brstilo Rešetar.
U cijelom nizu kontroverzi koje prate izvođenje radova na Trgu žrtava fašizma, u kojem je upravo skandalozno ignoriranje javnosti koja je zabrinuta zbog sumnjivo netransparentne procedure, ministrica je tako dodala još jedan konfuzan element. Iako se radovima, kako je pisao Telegram, uklanja čitav kameni postament Meštrovićeva paviljona, ministrica je odgovarajući na pitanja novinara kazala kako radovi koji se poduzimaju na okolišu Meštrovićeva paviljona na Trgu žrtava fašizma, nisu u nadležnosti ministarstva kulture. Meštovićev paviljon je, pak, u Registru zaštićenih spomenika kulture ministarstva kojem je na čelu gospođa Obuljen Koržinek. Ministrica sada pokazuje prilično nonšalantan odnos prema javnosti koja traži da joj se podrobnije i preciznije objasni o kakvim je radovima riječ.
Izdana je dozvola samo za okoliš, ne i za zadiranje u konstrukciju
Ministrica, sudeći prema prenesenoj izjavi, tvrdi da je riječ o samo o uređenju okoliša premda je jasno da je pojedinačno zaštićena građevina izgubila veći dio svog postolja. Iako postoji dozvola za uređenje javnih i zelenih površina, kako se navodi na gradilišnoj tabli, nije nebitno ponoviti kako je Meštrovićev paviljon zaštićeno kulturno dobro te da dozvole kojima se odobravaju uređenja okoliša ne uključuju i radove kojima se zadire u konstrukcije i oblikovanja građevina.
Naime, rješenjem o zaštiti, odnosno proglašenjem Meštrovićevog paviljona kulturnim dobrom 31. 1. 2003. na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara određene su i njegove prostorne međe (k.č. 6118 i dijelom k.č. 6119 k.o. Centar)., te su one, odnosno njegov neposredni okoliš sastavni dio kulturnog dobra u koji se ne može intervenirati bez temeljite dokumentacije. Prije svega, ta se dokumentacija mora temeljiti na detaljno izrađenoj snimci postojećeg stanja i izrađenom konzervatorsko-restauratorskom projektu. Zainteresirana i stručna javnost do sada još uvijek nisu dobili na uvid tu dokumentaciju niti prethodno odobrenje za rekonstrukciju podnožja Meštrovićevog paviljona što određeni radovi do sada svako jesu.
Izdavanja dozvola za radove na kulturnim dobrima Zagreba u ingerenciji su Gradskog zavoda za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Kada zakaže gradski zavod nastupaju inspekcije – od resora graditeljstva do kulture. Ispred ministarstva kulture zadužena je Uprava za zaštitu kulturne baštine koju vodi pomoćnik ministrice Davor Trupković, a čiju Službu za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine vodi suprug ministrice – Hrvoje Koržinek. Od Ministarstva kulture zatražili smo pojašnjenje i detalje nalaza službe nadzora, no do zaključenja ovog teksta odgovore nismo dobili.