Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vlada neumorno hoda po Kini pa pušta priče o golemim investicijama; ovo su svi dosadašnji promašaji

Od spašavanja brodogradnje do uzgoja crnih svinja: što je sve Hrvatska pokušala dogovoriti s Kinom

ZADNJA IZMJENA: stu 6, 2019

Ministar gospodarstva Darko Horvat, poslovično najoptimističniji član Vlade Andreja Plenkovića kad treba najavljivati navodne velike investicije u Hrvatsku, ovoga tjedna boravi u Kini. Ministar će, izvijestili su iz njegovog resora, kineskim partnerima predstaviti poslovne i investicijske mogućnosti u Hrvatskoj. Horvat je u Kini skupa s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem koji je jučer u Šangaju, među ostalim, govorio o odličnoj suradnji Kine i Hrvatske te pozvao ulagače da iskoriste prednosti Hrvatske.

Horvat i Jandroković priključili su se tako podužem popisu hrvatskih dužnosnika koji su u zadnjih godinu dana putovali u Kinu, nadajući se da će nekako uspjeti domaćem gospodarstvu otvoriti vrata golemog kineskog tržišta i iz te zemlje privući značajnija ulaganja u Hrvatsku. Od studenog prošle godine u Kini su – osim Horvata i Jandrokovića – bili i premijer Andrej Plenković, ministar Oleg Butković, sada već bivši ministri Gabrijela Žalac i Tomislav Tolušić, više državnih tajnika, župana i tako dalje.

Tisuće kilometara, minimum rezultata

Suradnja s Kinom toliko je bitna da je župan Osječko-baranjski Ivan Anušić, u jeku priprema za predsjedničke izbore, nedavno stavio po strani svoju funkciju šefa izbornog stožera HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović i na skoro tjedan dana otputovao u Kinu. „Taj put dogovoren je još prije šest mjeseci, a meni je uloga župana ipak temeljna dužnost”, pojasnio je za Telegram Anušić koji se nada suradnji njegove županije i kineske pokrajine Sečuan u području turizma i poljoprivrede.

Tisuće prijeđenih kilometara zasad, međutim, daju vrlo ograničene rezultate. Bez obzira na to u kojem su smjeru ti kilometri prevaljeni – iz Hrvatske prema Kini ili obrnuto.

Što s izvozom mesa i ribe?

U travnju ove godine Hrvatsku je posjetila velika kineska delegacija na čelu s premijerom Li Keqiangom. Optimizma – prije svega na hrvatskoj strani, dakako – nije nedostajalo. Pričalo se da bi kineske kompanije mogle spasiti domaća brodogradilišta, da žele biti strateški partner Uljanik grupe, pa da su zainteresirani za izgradnju i upravljanje nizinskom prugom Rijeka-Zagreb… Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavljivao je i skoro otvaranje velikog kineskog tržišta za hrvatske poljoprivredne proizvođače.

Velike najave na kraju su, barem zasad, spale na izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali ni tu, čini se, priča još nije privedena kraju. Krajem listopada hrvatsko veleposlanstvo u Pekingu izvijestilo je o 21. Poljoprivrednom sajmu središnje Kine, među ostalim napomenuvši da su predstavnike lokalnih vlasti i poljoprivredne industrije upoznali s „aktivnostima RH vezanim uz dobivanje certifikata nadležnih institucija NR Kine za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, svježe i smrznute tune te meda iz RH u NR Kinu”. Te aktivnosti, dakle, još traju.

Potvrdili su nam to i iz resornog Ministarstva poljoprivrede. Kažu da je za mlijeko i mliječne proizvode “procedura usuglašavanja popratnih certifikata u posljednjoj fazi” i uskoro očekuju “pozitivan odgovor kineske strane”. Za izvoz peradi u tijeku je procedura odobravanja izvora, a za svinjetinu tek treba krenuti. Da bi dobila dozvolu za izvoz tune, Hrvatska je u veljači ove godine ispunila opsežan upitnik nadležnog tijela Kine i poslala potrebnu dokumentaciju, pa se sada čeka dolazak kineskih stručnjaka u terenske provjere. “Med je posljednji proizvod u nizu za koji smo podnijeli službeni zahtjev te za njega još čekamo formalni odgovor kineske strane”, odgovorili su nam iz Ministarstva.

Čudnovati slučaj slavonskih svinja

Poljoprivreda je, dakako, vrlo privlačan sektor za suradnju s Kinom. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog veličine kineskog tržišta. Ali stvari ne idu uvijek glatko ni kada se dogovaraju mimo države. U siječnju prošle godine mediji su izvještavali o sastanku potencijalnog kineskog investitora i lokalnih poljoprivrednika u Slavoniji na kojem se razgovaralo o mogućnostima suradnje na uzgoju crne slavonske svinje. Prema medijskim izvješćima, plan je bio organizirati proizvodnju i otkup te vrste svinje za kinesko tržište. Spominjale su se za slavonsku proizvodnju nevjerojatne brojke: da kinesko tržište ima potencijal otkupa oko pet milijuna svinja.

Već je tada bilo sasvim jasno da slavonski seljaci ne mogu uzgojiti toliko crnih svinja. Ali opet, optimizma nije nedostajalo. Skoro dvije godine kasnije, međutim, od tog projekta još nema ništa, tvrde nam sugovornici koji su tada bili na sastanku s kineskim poduzetnikom. „Organizirali smo niz sastanaka i to je bilo aktualno neko vrijeme. Ali kada je izložio svoje ideje, ono što je njemu bilo realno, nama je bilo neizvedivo”, kaže za Telegram Ivan Plaščak, predsjednik Odbora za poljoprivredu Općine Bilje. Jedan od uzgajivača koji su sudjelovali na sastanku Josip Marić tvrdi, pak, da je sve stalo „jer je dio Kine navodno pogodila afrička svinjska kuga”. Ništa se neće događati dok se to ne riješi, kaže ovaj poljoprivrednik, koji na spomen otkupa pet milijuna svinja uzvraća: „Koja je to bila cifra!”.

Investicija gospođe Yu u Kumrovcu

Nedugo nakon posjeta kineskog premijera i njegove delegacije Zagrebu, medije je, pak, zaokupila vijest o kineskoj poduzetnici Jiang Yu i bivšoj političkoj školi u Kumrovcu. Gospođa Yu zainteresirala se za kupnju Hotela „Zagorje” kojeg je na prodaju bilo oglasilo Ministarstvo državne imovine. Na javnom natječaju njezina je tvrtka ponudila 14 milijuna kuna. Taj je iznos trebalo uplatiti do 25. rujna, ali se onda prošlog tjedna pojavila vijest da je kineska poduzetnica tražila odgodu plaćanja – na što ima pravo prema ugovoru – do 11. studenog. To je sljedeći ponedjeljak i zasad možemo samo prenijeti da gospođa Yu za Večernji list kategorički tvrdi da će do tog novog roka novac uplatiti i u Kumrovcu provesti svoju investiciju.

Puno razgovora i putovanja još se, međutim, ne osjeti na statističkim podacima o trgovinskoj razmjeni između Hrvatske i Kine. U ovoj godini – kada se, dakle, Vlada baš angažirala – hrvatski izvoz u Kinu je manji nego godinu ranije. Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od siječnja do srpnja pokazuju da je vrijednost hrvatskog izvoza bila 513,8 milijuna kuna. U istom razdoblju lani bila je blizu 566,7 milijuna kuna. Određeni pad bilježi i uvoz iz Kine.

Optimizam gospodarske komore

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) potvrđuju da je u prvih šest mjeseci zabilježen manji uvoz iz Kine, za 9,6 posto, kao i izvoz u Kinu, za 14,7 posto. No, napominju da se radi tek o preliminarnim podacima i da se na temelju njih ne može donositi zaključke. „Dinamika izvoza ni u kom slučaju nije linearna kroz cijelu godinu te relevantnu procjenu o gospodarskoj suradnji u smislu razmjene roba i usluga možemo donijeti tek na bazi cijele godine, po primitku konačnih, a ne preliminarnih podataka (koji su trenutačno dostupni)”, odgovorili su iz HGK na naš upit.

Zato je, kažu u Komori, „nezahvalno davati procjene”. Ali „u svjetlu pojačanih aktivnosti Vlade RH” napominju da otvaranje tržišta nije nešto što se događa preko noći. Uvjereni su da će se u nadolazećem razdoblju otvoriti nove prilike i doći do rasta izvoza. Pritom izdvajaju otvaranje kineskog tržišta za poljoprivredne proizvode: njihov izvoz neće značajno povećati ukupnu sumu izvoza, ali je cilj, kažu u HGK, „permanentni plasman hrvatskih proizvoda”. Ne radi se, dakle, o tome da će, recimo, mlijeko, tuna ili med dramatično povećati vrijednost hrvatskog izvoza u Kinu, nego o tome da se ti proizvodi udomaće kod kineskih kupaca.

„Tržište jest zahtjevno, ali smatramo da će napori Vlade i partnerskih institucija te strategija dugoročnog ulaganja u izlazak i pozicioniranje na kineskom tržištu donijeti pozitivne pomake u tom smislu”, poručuju, među ostalim, iz Komore. Optimizam je, dakle, tu. Čekaju se još samo rezultati.

 

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
175 članaka Više o autoru
Više s weba