Ljudi u Novom Zagrebu 3 dana neće imati tople vode jer je pukla cijev. Opet. Prije 2 godine bila je velika obnova
Studeni je, a ljudi u Novom Zagrebu neće imati grijanja niti tople vode. Pobrojali smo još neke od puknuća u posljednje dvije godine
Prije dvije godine, od 1. do 15. kolovoza 2017., 30 tisuća stanovnika Novog Zagreba bilo je bez tople vode dok se obnavljalo tri kilometra vrelovodne trase te gradilo novih 5,6 kilometara trase s južne strane Mosta mladosti kod Ulice Damira Tomljanovića Gavrana. Takve dugotrajne radove iz HEP-a su tada obrazložili ovako: “Radovi su nužni kako bi se spriječili kvarovi i puknuća na toplinskom sustavu te kako bi se omogućila pouzdana i kontinuirana opskrba toplinskom energijom tijekom sezone grijanja”, da bi se kasnije pohvalili: “Najznačajniji projekti HEP-Toplinarstva u 2017. godini bili su revitalizacija vrelovodne i toplovodne mreže u Zagrebu koja je uključila revitalizaciju vrelovodne magistrale Most Mladosti – Sarajevska ulica, revitalizaciju vrelovodnog ogranka u Kranjčevićevoj ulici, zamjenu vrelovoda u naseljima Gajnice i Knežija…”.
Danas, u studenom 2019., došlo je do ponovnog puknuća vrelovoda, i to ispod Mosta mladosti, zbog čega će stanovnici Središća, Zapruđa, Sopota, Utrine, Sloboštine, Travnog, Dugava, Jakuševca, Sigeta i Trnskog biti bez tople vode i grijanja sve do četvrtka 7. studenog. Kao razloge puknuća iz HEP-a navode starost i koroziju cijevi koju je uzrokovalo izlijevanje oborinskih voda pomiješanih sa sredstvima kojima se zimi tretiraju kolnici.
Dio cijevi tu je još od Austro-Ugarske
Kao što je Telegram pisao ranije ove godine, kada je također došlo do puknuća cijevi u Novom Zagrebu, zagrebačka vodoopskrbna mreža u prosjeku je stara 40 godina, a poneke cijevi koje se koriste postavljene su još za vrijeme Marije Terezije i Franje Josipa. Osim starosti, problem je i materijal od kojeg su napravljene pa su nam tako stručnjaci u srpnju rekli kako je najviše cijevi napravljeno od takozvanog sivog lijeva i one su ujedno i među najstarijim i najgorima za tlakove koje Vodoopskrba i odvodnja pušta u vodovod.
Godinama su se te cijevi, umjesto cjelovite obnove, samo krpale baš kao što će zakrpati i ovu zbog koje će sada stanovnici novozagrebačkih naselja biti tri dana bez grijanja i tople vode. Zbog stalnog pokrpavanja puknuća nije bilo mogućnosti izgradnje potrebnih magistralnih cjevovoda za nove korisnike, zbog čega pak gubimo 48 posto vode koja bez veze otječe kroz pukotine
Koliko su puta od obnove u Novom Zagrebu pucale cijevi?
U lipnju ove godine puknuo je magistralni vodovod zbog čega su ljudi u Novom Zagrebu bili bez vode, zatim je u srpnju puknula glavna vodovodna cijev na Sarajevskoj zbog čega su ponovo tisuće ljudi bile bez vode. Tada su kvartovima kružile cisterne na kojima su si ljudi mogli napuniti boce, no nije sve baš najbolje funkcioniralo pa je dio stanovnika tvrdio da u nekim naseljima cisterne uopće nije bilo. Na gotovo istom mjestu, dva mjeseca kasnije, u rujnu, ponovo je pukla cijev i vode za ljude ponovno nije bilo.
Dan nakon puknuća cijevi na Sarajevskoj u rujnu puknula je jedna i u Sopotu zbog čega je zgrada uz Aveniju Dubrovnik bila poplavljena cijelo jutro, a ljudi, naravno, nisu imali pitke vode. Ipak, imali su sreće jer je kvar saniran istog dana. U 2018. godini također su pucale cijevi u Novom Zagrebu, jedna je tako puknula u lipnju na Barčevom trgu kraj tržnice Utrina zbog čega su ponovo ljudi bili bez vode kao i kada je u rujnu 2018. u blizini Trga Ivana Meštrovića puknula cijev dok je treća puknula iste godine, 18. studenog u Sigetu kada je poplavljeno kompletno parkiralište.
Kada su ljudi u Novom Zagrebu u srpnju ove godine ostali bez vode obećano im je da će ona stići do 9 ujutro. Većina njih vodu je dobila oko 18:30 sati, a neki čak i kasnije. Kako je gradonačelnik to komentirao? Kada je novinar 24sata konstatirao da je dobar dio grada bez vode, rekao je ovo: “Nemojte obmanjivati javnost bez veze. Dobar dio grada da nema vode? Da velik dio grada nema vode, ja bih skočio kroz prozor.”