Nekad je nužno odabrati stranu

'Ljudi umiru od korone, pa što?': Tko je desničar kojeg znanost proglašava najvećom prijetnjom svojoj zemlji?

Bolsonaro je proglašen najvećom prijetnjom brazilskoj borbi protiv zaraze

Brazil je u subotu zabilježio rekordnih 15 tisuća novih slučajeva zaraze koronavirusom, što znači da je broj zaraženih u toj zemlji prešao 230 tisuća, a do sada je umrlo preko 15 tisuća ljudi, objavilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva. Brazil je po broju oboljelih prešao Italiju i Španjolsku, tako postavši četvrta po redu zemlja među najviše pogođenima koronakrizom, s tendencijom da uskoro izbije na drugo mjesto, iza neprikosnoveno najteže pogođenog SAD-a.

Iako zemlja bilježi ubrzano širenje virusa, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro opetovano umanjuje rizik od bolesti i kritizira guvernere saveznih država zbog mjera izolacije, te kaže da je gospodarska šteta od zatvaranja i ograničavanja poslovanja gora od same bolesti. Bolsonaro se pritom ne zadržava na kritikama; ovoga je tjedna usluge poput teretana i frizerskih salona predsjedničkom uredbom klasificirao kao ‘osnovne’, izuzimajući ih time od propisanih mjera ograničavanja rada. Uz to, na nišanu su mu se ponovo našli lokalni dužnosnici koji se zalažu za opreznije ukidanje protuepidemijskih mjera.

Tvrda igra protiv guvernera

Tako je u četvrtak objavljeno kako je predsjednik istaknute pripadnike poslovne zajednice u Sao Paulu, financijskom središtu zemlje, pozvao na neposluh guverneru. Bolsonaro je biznismenima poručio da moraju “tvrdo igrati” s guvernerom Sao Paula, koji je uveo mjere socijalnog distanciranja i odbija provesti dekret o otvaranju teretana i kozmetičkih salona. “Jedan čovjek određuje sudbinu Sao Paula. On odlučuje o budućnosti brazilskog gospodarstva. Uz sve dužno poštovanje, morate nazvati guvernera i igrati tvrdo jer je to ozbiljno pitanje, to je rat. U pitanju je Brazil”, rekao je Bolsonaro.

Takva nezainteresiranost za posljedice virusa na zdravlje karakteristična je za Bolsonarov pristup problemu od početka epidemije u Brazilu. Covid je u toj zemlji registriran 25. veljače, istoga dana kada se prvi slučaj pojavio u Hrvatskoj. U nepuna tri mjeseca, država od 210 milijuna stanovnika stigla je do 200 tisuća zaraženih, ili gotovo stotinu zaraženih na svakih sto tisuća stanovnika. Za usporedbu, Hrvatska na četiri milijuna stanovnika ima 2200 zaraženih, što je oko 55 slučajeva na svakih sto tisuća stanovnika. Ipak, treba napomenuti, koronavirus se Brazilom širio uz neke lokalne specifičnosti.

Naprimjer, opće je prihvaćena teorija da je zaraza u zemlju stigla s bogatom elitom koja se vraćala s praznika u Europi. Iz bogatih četvrti se, prema podacima javnog zdravstva za Sao Paulo, Rio de Janeiro i Fortalezu objavljenim početkom svibnja, virus počeo širiti u sirotinjske četvrti, favele. Širenje virusa u favelama uvelike komplicira bitku Brazila protiv Covida, jer u labirintu sklepanih kućeraka nema tekuće vode, septičkih sustava i zdravstvenih objekata. Još veći problem je što država u favelama kojima vladaju narko-bande nema nikakvu moć, pa bi mjere izolacije bilo nemoguće provesti.

Mizogeni homofob i rasist

Ipak, značajan faktor u ometanju borbe protiv koronavirusa je i brazilski predsjednik, slažu se njegovi kritičari u Brazilu i u inozemstvu. Jair Bolsonaro predsjednikom Brazila postao je 1. siječnja 2019. godine, kao dio vala kontroverznih, populističkih političara koji su počeli osvajati vlast u velikim zemljama. No čak i kada ga se usporedi s Donaldom Trumpom, Narendrom Modijem ili Tayyipom Erdoganom, brazilski predsjednik odskače s obzirom na vulgarnost u izričaju i bezobzirnost kojom gazi skupine i pojedince koji mu se suprotstave, ili za koje procjeni da su idealne mete za prikupljanje političkih bodova.

Stavovi koje je Bolsonaro iznosio tijekom političke karijere i predsjedničke kampanje zgrozili su pristojniji dio javnosti. Bolsonaro je, među ostalim, žestoki homofob, koji je rekao kako bi više volio da mu sin pogine u nesreći nego kući dovede „brkatog muškarca“. Još 2015. godine oporbenoj kongresnici kazao je da je „previše ružna da ju se siluje“, dok je aktiviste za prava crnaca nazvao životinjama, poručivši im da se vrate u zoološke vrtove.

Ubojice poslova i korona kao prehlada

U tom je tonu Bolsonaro nastavio i nakon što je izabran za predsjednika, a priliku da zaista zablista dobio je kada je izbila koronakriza. Od kontroverznih poteza koje je povukao posljednjih mjeseci, ističe se smjena ministra zdravstva Luiza Henriquea Mandetta sredinom travnja. Smjenu popularnog ministar Bolsonaro je obrazložio svojim mišljenjem da ovaj po pitanju zaposlenosti nije nikada pristupao kako je trebalo u vrijeme pandemije. Naravno, Mandetta je zagovarao mjere izolacije u sklopu napora za suzbijanje pandemije. A baš su izolacija i prekid normalnih poslovnih aktivnosti mjere koje za brazilskog predsjednika ne dolaze u obzir.

Prijetnju od koronavirusa Bolsonaro umanjuje na svakom koraku, pa je zarazu često uspoređivao s gripom ili prehladom, pohvalivši se kako će, čak i ako se zarazi, sigurno imati blage simptome jer je dugogodišnji sportaš. Bolsonaro je guvernere saveznih država koji su inzistirali na održavanju fizičke distance među građanima prozvao „ubojicama poslova“. Kao i njegov kolega Trump, uhvaćen je kako sumnjive lijekove preporučuje kao spasonosne u slučaju zaraze. Na kraju krajeva, o tome kako se brazilski predsjednik ponaša usred epidemije svi su se imali priliku uvjeriti kada je svijet obišla snimka nastala na jednom skupu njegovih pristaša sredinom ožujka, kada je Bolsonaro dotaknuo najmanje 272 osobe prkoseći protuepidemijskim mjerama i zdravom razumu.

‘Što onda?’

Bolsonarov angažman nije prošao nezapaženo izvan Brazila. Tako ga je prestižni britanski medicinski časopis The Lancet proglasio najvećom prijetnjom brazilskoj borbi protiv zaraze. „Ovaj izazov je u temelju politički i zahtijeva kontinuirani angažman cjelokupnog brazilskog društva. Brazil kao država mora se ujediniti u jasnom odgovoru na ‘što onda?’ svog predsjednika. On mora drastično promijeniti svoj put ili biti idući koji će otići“, piše Lancet.

Autor teksta referira se na događaj od početka svibnja, kada je novinar tražio Bolsonara da komentira rekordan broj smrtnih slučajeva u Brazilu, na što mu je predsjednik odgovorio: „Što onda? Žao mi je, ali što želite da učinim?“. Osim kritike Bolsonara, Lancet je u tom tekstu skrenuo pažnju na još jednu značajnu pojavu u Brazilu – prijetnju koronavirusa brazilskom autohtonom stanovništvu, već ranije ugroženom ilegalnim rudarenjem i krčenjem šuma. „Šumari i rudari sada donose Covid-19 izoliranim populacijama“, tvrdi britanski časopis, a vijesti koje stižu iz Brazila pokazuju da Lancet nije u krivu.

Ugroženi starosjedioci

Krčenje šuma u brazilskom dijelu Amazonije u travnju je poraslo za 64 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju satelitski podaci svemirske agencije INPE. Prva smrt od posljedica koronavirusa među autohtonim stanovnicima Brazila zabilježena je sredinom travnja, kada je umro 15-godišnji dječak iz plemena Yanomami. Iz Amazonije su nastavile stizati vijesti o vijesti o novim žrtvama, a aktivisti koji se bore za prava autohtonih stanovnika upozoravaju kako je ta skupina posebno ugrožena, najviše zbog fizičke udaljenosti od velikih gradova u kojima mi se može pružiti medicinska pomoć.

Pojavile su se i optužbe da vlada krivotvori podatke o razmjerima njihovog stradanja, pa je tako prije desetak dana organizacija APIB objavila da je do tada od Covida umrlo 18 pripadnika autohtonih plemena, dok su vlasti prijavile samo šest takvih smrti. Prošlog tjedna brazilski predsjednik je donio uredbu kojom dopušta angažiranje vojske u zaštiti Amazonije, ali i ta mjera izaziva skepsu oporbe, ekologa i predstavnika starosjedilaca – Bolsonaro je, naime, još u predsjedničkoj kampanji obećao da će to područje razviti poticanjem poljoprivrede i rudarstva u zaštićenim područjima prašume.