Nekad je nužno odabrati stranu

Lokalne vlasti morat će objavljivati kako troše javni novac. Problem? Izgleda da Vlada nema pojma kako će to kontrolirati

Detalje zakonske obveze još treba razraditi, prije svega znači li transparentnost da gradovi i općine moraju na uvid dati svaki račun

Trebala bi ovo biti najtransparentija lokalna vlast koju smo dosad imali: u narednom četverogodišnjem mandatu, županije, gradovi i općine morat će početi detaljno objavljivati kako troše proračunski novac. Ta obaveza nije više samo dobrovoljna; izrijekom je propisana zakonom donesenim krajem prošle godine.

Vlast koju su hrvatski građani birali na netom završenim lokalnim izborima trebala bi, dakle, biti transparentnija nego dosad. Ljudi koji žive u nekoj županiji, gradu, općini, morali bi ubuduće točno znati na što se troši njihov novac. Pa ipak, pitanja hoće li se to i u kojoj mjeri doista ostvariti i dalje su sasvim legitimna – i otvorena.

Što kaže zakon

Kako smo napomenuli, obaveza objave troškova – što se i koliko plaća novcem iz proračuna – propisana je izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi u prosincu 2020. godine. U tim je izmjenama dodan članak koji izričito obavezuje lokalne vlasti na transparentnost u financijama.

“Općina, grad i županija dužne su javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama tako da te informacije budu lako dostupne i pretražive”, propisano je zakonom. Objava, navodi se još, mora biti u skladu s odredbama zakona koji uređuje pitanja vezana uz proračun te u skladu s uputama ministarstva nadležnog za financije.

Važne pojedinosti

S obzirom da bitni detalji još nisu razrađeni, obratili smo se nadležnim ministarstvima. Postoji li rok u kojem su općine, gradovi i županije dužni objaviti informacije o trošenju proračunskog novca? Kako će se kontrolirati jesu li svi – sve županije i 555 gradova i općina – ispunili svoju zakonsku obvezu?

Tko će i kako provjeravati jesu li objavljene informacije doista “lako dostupne i pretražive”, kako je to zapisano u članku koji je u prosincu uvršten u zakon? Kakve su sankcije za one koji se naprosto ogluše? Tu, međutim, dolazi do mini zapleta: Ministarstvo pravosuđa i uprave kaže da nije nadležno za naša pitanja i ljubazno nas mole da se obratimo Ministarstvu financija.

Iz Ministarstva financija, gdje su nas u početku uvjeravali da je adresa za naš upit resor ministra Ivana Malenice jer se radi o zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, na naša pitanja još nisu odgovorili. Ministarstvo, kojem je na čelu Zdravko Marić, morat će, međutim, definirati detalje kako će županije, gradovi i općine objavljivati informacije o trošenju javnog novca.

Neujednačena pravila

Da su to trebali učiniti što prije, smatra očito gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara. Duspara, koji je na ovim izborima osvojio novi gradonačelnički mandat, predstavio je u srijedu aplikaciju putem koje građani mogu vidjeti plaćanje računa grada, njegovih ustanova i korisnika gradske riznice.

No, prema Hininom izvješću, Duspara je upozorio i da na razini države nisu ujednačena pravila kako osigurati transparentnost. “Većina jedinica lokalne samouprave uglavnom ima samo vizualizaciju proračuna. Radi se stihijski, donese se zakon, ali ne i na koji će se način provoditi. Ministarstvo financija je trebalo odrediti koja je to aplikacija i onda je to za sve isto”, kazao je Duspara.

Podložno tumačenjima

Za dr.sc. Vuka Vukovića, voditelja Ekonomskog savjeta Udruge Glas poduzetnika, koji je već nekolicini gradova pomogao da u potpunosti otvore svoje proračune građanima, Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi “ima problem” – jer ono što u njemu piše, “može biti podložno interpretacijama”, pogotovo dio o lako dostupnim i pretraživim informacijama.

Već sad, kaže Vuković, puno gradova može tvrditi da su njihove informacije dostupne i pretražive. “Ali to ne znači da se vidi svaka stavka, svaki račun”, upozorava. Nije, dakako, isto znaju li građani koliko njihov grad ili općina troši na plaće, struju, vodu i telefonske račune ili su doista dobili detaljan uvid u financije, pa mogu pretražiti i koliko je novca potrošeno, na primjer, na kave ili kome je, gdje i zašto plaćen hotelski smještaj.

Birokratska konstrukcija

Ako bi se informacije objavljivale prema tom zakonu, gradovi, ako nisu zainteresirani za transparentnost, “objavljivali bi što njima paše”, uvjeren je Vuković koji smatra da se, kroz Zakon o proračunu – koji bi trebao urediti detalje – treba osigurati da “svaki račun bude dostupan”. Dakle, da se vrlo precizno definira što su točno lokalne vlasti dužne objavljivati.

Vuković napominje da ustvari ništa ne znači da je nešto ‘lako pretraživo’ – “to je birokratska konstrukcija koja se može interpretirati kako god” – i zato, smatra, treba biti propisano da se mora dati na uvid svaki račun. A onda treba precizirati i sankcije za one koji zakonsku odredbu odluče ignorirati. Kakve će one biti – to je jedno od pitanja na koje nam iz ministarstva još nisu odgovorili.

No, kada su lanjske jeseni zakonske izmjene najavljivane, predsjednik HSLS-a koji je u vladajućoj koaliciji s HDZ-om govorio je o visokim kaznama. Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara koji je odavno otvorio troškove građanima, prošlog studenog je izjavljivao da je prihvaćena njegova ideja da kazna bude sto tisuća kuna.

Interes gradonačelnika…

Vuk Vuković, koji je, kako smo napomenuli, pomogao u otvaranju proračuna nekoliko gradova, kaže da im se sada, nakon lokalnih izbora, javlja sve više gradova, “pogotovo novi gradonačelnici”, zainteresiranih za njihovu aplikaciju. Ne radi se o stotinama zahtjeva, dakako, nego možda do dvadesetak, ali i to već pokazuje određeni trend. Jesu li tome pridonijeli i izbori?

Preferencije birača sasvim sigurno ne određuje samo jedan element, ali na ovogodišnjim izborima na razini gradova primijetili smo zanimljiv trend: u velikoj većini gradova za koje i šira javnost zna da su uveli transparentnost u svoje račune – govorimo o petnaestak sredina – gradonačelnici ili gradonačelnice prošli su već u prvom krugu. Radi li se samo o koincidenciji ili je i otvorenost proračuna igrala ulogu kod birača, možemo samo nagađati.

…nagrada na biralištima?

No, Vuk Vuković kaže da su im se neki kandidati javili unaprijed, kako bi u kampanji biračima mogli obećati da će, u slučaju pobjede, uvesti aplikaciju za transparentnost troškova. Jedan od njih je, prema našem sugovorniku, bio i Filip Zoričić, nezavisni kandidat koji je postao novi gradonačelnik Pule, pobijedivši u drugom krugu protukandidatkinju iz IDS-a Elenu Puh Belci.

HRT je odmah nakon izbora izvijestio da će jedan od prvih poteza novog gradonačelnika Pule biti izrada aplikacije za transparentan proračun. Vuković kaže da je isto obećanje u kampanji dao i novi gradonačelnik Varaždina. “Ako im je ovo obećanje malo pomoglo, meni je drago”, zaključuje Vuković.