Gospodin Lovrinović tvrdi da će drastično smanjiti rate kredita, što nam se učinilo kao najluđe predizborno obećanje. Pa smo ga zamolili da nam to malo pojasni
Lovrinović građanima obećava skoro upola manje rate kredita
Ekonomist Ivan Lovrinović koji na izbore izlazi zajedno sa Živim zidom i Udrugom Franak, građanima je obećao da će postojeće kredite moći zamijeniti jeftinijima, čime će im se kamatna stopa prepoloviti.
‘Građani će skupe kredite moći zamijeniti jeftinijima (refinancirati), uz kamatnjak niži preko 50% (npr. sa 7% na 3%)’, stoji u ekonomskom programu Živog zida. Gostujući nedavno na N1, naveo je primjer prema kojemu bi rata s 4800 kuna, pala za čak 1300 kuna.
Kako nam se to obećanje čini prilično nerealno, zamolili smo ga da nam objasni kakvom to čarolijom misli postići. Iz pisanog odgovora koji je poslao Telegramu, vidi se da želi prisiliti HNB da obori svoje kamatne stope na minimalnu razinu. Slijedeći tu logiku, ako bi banke same dobile jeftin novac, ne bi imale ništa protiv da i građanima (ili državi) snize kamate.
Kako misli nagovoriti HNB i koliko je to rizično?
No kako je glavni zadatak HNB-a stabilnost tečaja i bankovnog sustava, i dalje ostaju ključna pitanja kako misli uvjeriti HNB da pristane na takvu igru, kako biti siguran da će jeftin novac biti plasiran u kredite ciljanim skupinama, i koliko je sve to skupa rizično za sustav? I ne samo to, HNB je i do sada nudio jeftin novac bez pretjeranog efekta, jer banke nisu htjele mnogima posuditi, o čemu je govorio guverner Vujčić.
U nastavku pročitajte što nam je Lovrinović odgovorio, navodeći primjer kako bi se država upola jeftinije zaduživala:
Za početak: Kamata HNB-a blizu nuli
‘Refinanciranje u ovom slučaju znači zamjenu skupoga kredita jeftinijim. Provelo bi se uz suradnju Hrvatske narodne banke, banaka i dužnika. Preduvjet za to je da HNB konačno počne odobravati kredite bankama uz kamatne stope slične onima središnjih banaka u EU, dakle blizu nuli. Npr. država želi refinancirati svoj kredit od milijardu kuna koji je plaćala 6%. HNB bi odobrio isti toliki kredit banci uz npr. 0,5% a ona bi odmah državi odobrila tih milijardu kuna kredita uz npr. 2% (Taj kamatnjak bi mogao biti i ispod 1%).
Dakle, banka sada nema razloga da državu zaračunava visoku kamatu jer je i sama dobila izuzetno jeftin kredit. Država bi odmah potom banci vratila stari skupi kredit, a banka bi HNB-u također vratila milijardu kuna koju je dobila od države.
Ovo je vjerojatno najteže ostvarivo obećanje
To pokazuje da se količina novca uopće ne bi povećala pa nema nikakvog straha od inflacije niti devalvacije. Krajnji učinak bi bio značajno smanjenje tereta kamata na javni dug. Kunski dio javnog duga u Hrvatskoj iznosi oko 170 milijardi kuna koji je državu koštao u prosjeku 5%, a je godišnji teret kamata 8,5 milijardi kuna. Procesom refinanciranja kako sam opisao uz niži kamatnjak od 2% godišnji teret kamata smanjio bi se na 3,4 mlrd kuna pa bi se godišnje uštedjelo 5,1 mlrd kuna koje bi se mogle korisno upotrijebiti za programe zapošljavanja, financiranje obrazovanja i znanosti, poticanje poduzetništva, povećanje mirovina itd.’
Iako programi svih stranaka nalikuju tek na puste liste želja, ekonomski program Živog zida prednjači u populističkim, nerealnim obećanjima.