Luda priča iz Rijeke: Ženi nisu dali glasati jer je već bila zaokružena kad je stigla na biralište. Ustavni sud kaže da je sve OK
Objašnjenje Ustavnog suda je čudesno - prigovor može podnijeti samo stranka, kandidat ili 100 birača. Građani pojedinačno, ništa
Tog svibanjskog dana u Rijeci je, kakvog li iznenađenja, padala kiša. Održavao se prvi krug lokalnih izbora, a zbog epidemioloških mjera moralo se čekati ispred birališta. Jedna od građanki Rijeke čekala je tako po kiši dvadesetak minuta. Mala žrtva za veliko zadovoljstvo iskorištavanja biračkog prava.
Međutim, kad je konačno ušla unutra – šok. Njeno ime je u izbornim materijalima bilo zaokruženo, kao da je već glasala. U biračkom odboru je nisu htjeli pustiti na glasanje jer bi imali – listić viška. Nisu je ni upozorili da može pismeno na licu mjesta podnijeti prigovor.
Nema primjedbi, nema problema
Ipak, s obzirom na to da joj nije omogućeno glasanje, još tu večer se žalila Županijskom izbornom povjerenstvu. Ništa. ŽIP je zaključio da je sve u redu – na rad članova biračkog odbora prigovore nisu imali ni promatrači, ni članovi biračkog odbora iz stranačke kvote. A ni u zapisniku, eto, nije bilo primjedbe biračice kojoj nije dopušteno glasati.
Na to rješenje Županijskog izbornog povjerenstva, Riječanka se žali Ustavnom sudu, s obzirom na to da joj je uskraćeno biračko pravo. Ništa.
Ustavni sud, doduše, nije zaključio da nema primjedbi u zapisniku s birališta i da je zato sve okej. Nego je otišao možda i korak dalje – odbio je žalbu uz obrazloženje da prigovor na postupak izbora mogu podnijeti samo političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili pet posto birača jedinice u kojoj se provode izbori. Građanka Rijeke koja je pokislo gledala u svoje zaokruženo ime na biralištu, ne spada u niti jednu od tih kategorija, pa je žalba odbijena.
Uskrata biračkog prava
Ova odluka Ustavnog suda donesena je uz najmanju moguću većinu, za nju je glasalo sedam od ukupno 13 ustavnih sudaca. U izdvojenom mišljenju troje sudaca (Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, posebno izdvojeno mišljenje o tome zašto je bio protiv pisao je i Mato Arlović) konstatira se očita i posve nevjerojatna činjenica – da osoba kojoj se odlukom nadležnih biračkih tijela onemogući ostvarivanje biračkog prava – nema nikakvu pravnu mogućnost zaštite tog prava.
Priča, međutim, ima i kazneno-pravni dio. Naime, ovdje se može postaviti i pitanje je li na štetu Riječanke kojoj nisu dali glasati počinjeno kazneno djelo. U članku 334. Kaznenog zakona navedena je ‘uskrata biračkog prava’ kao jedno od kaznenih djela protiv biračkog prava.
Policija nije napravila ništa
Kazna zatvora do tri godine predviđena je za ovlaštenu osoba koja birača ne upiše u popis birača ili ga pak s tog popisa izbriše. Osim toga kazna je predviđena i za onoga tko biraču na neki drugi način uskrati glasačko pravo. Kako je evidentno da ova Riječanka nije mogla glasovati otvara se sumnja da je netko na njezinu štetu počinio upravo to kazneno djelo. Međutim – ništa.
Pitali smo Policijsku upravu primorsko-goransku je li istražila što se na tom biračkom mjestu u Rijeci doista dogodilo. Prema odgovoru kojeg smo dobili ništa nije napravljeno jer jednostavno nitko ništa nije prijavio. “PU primorsko-goranska nije zaprimila dojavu ili prijavu o događaju koji spominjete pa nije ni provodila postupanje u vezi navedenog ili sličnog događaja”, poručuju.
Pravo glasa samo u teoriji
S Ustavnog suda RH objasnili su nam kako oni nisu dužni prijaviti sumnju u kazneno djelo na štetu birača. Uputili su nas na Državno izborno povjerenstvo koje ima ovlast prijaviti nepravilnosti. Iz DIP-a su nam pak rekli da se obratimo Županijskom izbornom povjerenstvu Primorsko-goranske županije. Njegov predsjednik Veljko Miškulin kazao je za Telegram kako im nepravilnosti nisu prijavljene, te zbog toga nisu ništa ni prosljeđivali policiji.
Dakle, nepravilnosti nisu prijavljene, zapisnik nije potpisan, jedna biračica koja nije mogla glasati nije stotinu birača, kandidat ili politička stranka. Unatoč tome što članak 45. Ustava RH svim punoljetnim građanima jamči biračko pravo, čini se da je u nekim situacijama to jamstvo – posve teoretsko.