Luda priča o tipu svrgnutom u najnovijem afričkom puču. Bio je playboy i funk zvijezda, a onda postao diktator ogrezao u korupciju

Bongova kampanja za očuvanje gabonskih prašuma i slonova, na čemu je temeljio način upravljanja zemljom od dolaska na vlast, u početku je pobudila nade da bi upravo on, čovjek koji sluša jazz i Michalea Jacksona te u frankofonskoj državi govori engleski kao da mu je materinji, mogao donijeti promjene u regiji autokrata.

Završio u kućnom pritvoru

Ipak, državni udar u Gabonu na površinu je izbacio mnoge probleme s kojima se suočava ova afrička zemlja u kojoj živi više od dva milijuna ljudi. Skupina viših časnika tamošnje vojske pojavila se na nacionalnoj televiziji u srijedu rano ujutro.

Obznanili su da preuzimaju vlast nakon što je državno izborno povjerenstvo koji dan ranije objavilo da je predsjednik Bongo osvoji i treći mandat na čelu države. Ustvrdili su da poništavaju rezultate izbora za koje je opozicija od početka tvrdila da su namješteni. Slijedom tih događaja, Bongo je završio u kućnom pritvoru iz kojeg se kratko uspio oglasiti.

U videoporuci je zatražio pomoć od prijateljskih inozemnih zemalja. “Uhitili su mene i moju obitelj. Moj sin je negdje, supruga je na nekom drugom mjestu. Ja sam u svojoj rezidenciji i ništa se ne događa. Zapravo ni ne znam što se događa”, kazao je.

Bio na meti kritika

Osebujni Ali Bongo rođen je kao Alain Bernard Bongo u susjednoj Republici Kongo u veljači 1959. godine. No, i njegovo samo rođenje prožeto je kontroverzama. Godinama kruže glasine, koje je Bongo poricao, da je usvojen negdje na jugoistoku Nigerije u vrijeme tamošnjeg građanskog rata.

Njegov otac Omar Bongo preuzeo je vlast u Gabonu 1967., dok je Ali još bio u osnovnoj školi. Starijeg Bonga se možda sjeća poneki stariji stanovnik Hrvatske, budući da je 1975. godine bio u službenom posjetu bivšoj Jugoslaviji, a u vrijeme vladavine Josipa Broza Tita takvi posjeti su uvijek bili tretirani kao vijesti od prvorazrednog značaja. I Tito je otišao u uzvratni posjet Gabonu dvije godine kasnije.

Već samim dolaskom starijeg Bonga na vlast, piše BBC, postavljeni su temelji za kritike koje će njegova sina pratiti tijekom cijelog života. “Nije rođen u predsjedničkoj palači. Imao je osam godina kada mu je tata postao predsjednik. Zbog toga što nije pohađao najbolje škole u Librevilleu i nije učio lokalne jezike, bio je na meti kritika”, kazao je Francois Gaulme, francuski povjesničar i publicist koji je napisao niz knjiga o gabonskoj politici.

S ocem se obratio na islam

Ali Bongo je s devet godina poslan u privatnu školu u pariškom predgrađu Neuilly, a kasnije je studirao pravo na Sorbonni. Zbog njegovih međunarodnih “izleta”, u Gabonu su ga smatrali autsajderom.

Alain Bernard u međuvremenu je postao Ali, a s ocem Omarom 1973. obratio se na islam. Oni su bili jedini članovi obitelji koji su to učinili, a razlog tome je bio kako bi privukli investicije iz muslimanskih zemalja. No, stariji Bongo, koji je ranije bio animist i nije bio kršćanin, kazao je kako se preobratio iz duhovnih razloga.

Za mladog Alija politika nije bila sve, jer je od ranih dana pokazivao strast prema nogometu, a pogotovo prema glazbi. Potonje je, piše BBC, naslijedio od majke, gabonske pjevačice Patience Dabany.

Fatalni plejboj i glazbenik

Reputaciju fatalnog plejboja zacementirao je objavom albuma “Brand New Man” 1977. godine, koji je producirao Charles Bobbit, menadžer legende funka Jamesa Browna. Samo četiri godine nakon lansiranja glazbene karijere, Ali se okrenuo politici. U vladi svog oca deset godina je bio ministar obrane.

Prije toga, 1989. obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova, no nakon tri godine ostao je bez te pozicije zbog ustavnih promjena prema kojima su ministri morali biti stariji od 35 godina. On je u tom trenutku imao 32.

No, kako se čini, Alija mnogi nisu odmah smatrali nasljednikom obiteljske političke dinastije. “Ljudi u Gabonu nisu na njega gledali kao ozbiljnog kandidata za preuzimanje države. Ali na kraju, bio je uvjerljiviji nego što se očekivalo. Počeli su ga shvaćati ozbiljno nakon što je restrukturirao vojsku”, tvrdi povjesničar Gaulme.

Osvojio 42 posto glasova

Građani Gabona niti u vrijeme smrti njegova oca 2009. nisu bili sigurni da je baš Ali najbolji kandidat za vođenje države, no on se predstavio u drugačijem svjetlu i počeo obilaziti provincije tijekom predizbornih kampanja.

Pobijedio je na izborima i osvojio 42 posto glasova. Njegova je pobjeda potaknula sukobe između pripadnika policije i pristaša poraženih rivala koji su upozoravali na to da su izbori lažirani. Te tvrdnje izbile su na površinu i 2016. kada mu je glavni protukandidat na predsjedničkim izborima bio Jean Ping, bivši čelnik Afričke unije, koji je ujedno bio i u vezi s Alijevom sestrom, s kojom ima dvoje djece.

Ping je tvrdio da se izborna prevara dogodila u provinciji Haut-Ogooue u kojoj je Bongo osvojio 95 posto glasova, dok je izlaznost bila 99,9 posto. No, Alijeva pobjeda u stvarnosti je bila tijesna, izbore je osvojio samo sa 6 tisuća glasova više.

Demonstracije nakon pobjede

Nevladin sektor također je tvrdio da su izbori namješteni, dok je vladajuća Gabonska demokratska stranka to negirala. Nakon dobivanja novog mandata te godine, demonstranti su zapalili zgradu parlamenta, a odgovor gabonske policije bio je brutalan – ubijali su pobunjenike.

Grupe za ljudska prava optužuju Alija da je njegova obitelj pretvorila Gabon u kleptokratski režim, pljačkajući prirodne resurse poput nafte i prašuma, dok su ih oporbene stranke teretile za krađu javnog novca i vođenje zemlje kao da je njihovo privatno vlasništvo. U 2017. godini naslovnice gabonskih medija preplavile su fotografije Alija kako se po glavnom gradu vozi s argentinskim nogometašem Lionelom Messijem u luksuznom automobilu.

Teške optužbe za korupciju

Francuska policija je sedam godina istraživala korupciju u Alijevoj obitelji te otkrila da imaju brojne nekretnine, njih 39, u Francuskoj te devet luksuznih automobila. No, istraga je pala u vodu zbog nedostatka dokaza o navodno ilegalno stečenoj imovini, pa se naposljetku članovima njegove obitelji nije mogao prišiti nikakav krimen.

Novinari su također ukazivali na blisku povezanost Alija i gabonskih elitnih obitelji te tvrdili kako je to dokaz lukrativne koruptivne mreže u kojoj je svaka od obitelji, kako je to nazvao afrički portal Jeuen Afrique, imala svoj feud.

Alija su kritizirali i zbog njegove prominentne uloge u masonskoj loži, s obzirom da je vodio njihov ogranak u Gabonu. Bongo je bio i jedan od šačice frankofonskih afričkih predsjednika čije je članstvo u masonskoj loži bilo javno.

Obilato koristio kontakte

Pristalice njegova režima ukazivale su na njegov cilj da diverzificira ekonomiju ovisnu o nafti, dok su u zemlji opadale rezerve tog energenta. Analitičar Paul Melly iz britanskog think-tanka Chatham House, kazao je za The Guardian da je Ali Bongo “pronicljiv i da je shvatio da je ključni problem u industriji sirovina taj da u njoj naprosto nema puno radnih mjesta”.

“Njegova ideja je bila da Gabon vodi prema visokotehnološkim granama gospodarstva”, tvrdi Melly. Unatoč Alijevoj strategiji, naftni sektor činio je čak 38,5 posto zemljinog BDP-a i 70,5 posto izvoza u 2020., objavila je Svjetska banka.

Njegovi kritičari su uvijek govorili da je napravio jako malo toga da od naftnog bogatstva imaju koristi oni najsiromašniji. U 2021. godini Gabon je postao prva afrička zemlja koja je novčano nagrađena zbog smanjenja emisije ugljika i zaštite prašuma u sklopu inicijative koju je pokrenuo UN. Bongo je koristio svoje kontakte kako bi stvorio jaču ekonomiju, putovao svijetom kako bi našao investitore i partnere u zemljama poput Saudijske Arabije ili Kuvajta, pritom održavajući čvrste veze s Francuskom.

Uslikali Frku s Bongom

Zabilježen je i jedan njegov susret s aktualnim šefom kabineta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, Zvonimirom Frkom Petešićem, koji je jedno vrijeme kao hrvatski veleposlanik u Maroku pokrivao i Gabon.

Tamošnje vlasti su izdale službeno priopćenje o predavanju vjerodajnica popraćeno slikom srdačnog susreta u velebnoj predsjedničkoj palači, a istovremeno je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova tada u svojem priopćenju navelo da su tijekom razgovora, predsjednik Bongo i jedan njegov suradnik izrazili zainteresiranost za razvijanje bilateralnih odnosa s Hrvatskom, napose gospodarskih veza.

“Kao druga najbogatija zemlja Afrike po stanovniku, Gabon pruža zanimljive mogućnosti suradnje”, navedeno je u tom priopćenju s kraja lipnja 2016. godine.

Doživio moždani udar

Tijekom posjeta Saudijskoj Arabiji 2018. godine, gdje je sudjelovao na konferenciji o investicijama, Bongo je doživio moždani udar. Godinu dana je bio van svijeta politike, a nakon poziva da se povuče s vlasti, pobunjeni vojnici pokušali su izvesti državni udar.

On nije prošao uspješno, a pobunjenici su završili u zatvoru. Nakon što se vratio u politiku, odlučio je promijeniti imidž te se predstavljao odlučnim vladarom koji će počistiti izdajnike i skorojeviće u svom uskom krugu. Pritom se cijelo vrijeme borio protiv mišljenja da je zbog lošeg zdravlja nesposoban voditi zemlju. Na krunidbi Charlesa III u svibnju, Ali je snimljen kako koristi štap.

Par mjeseci kasnije, nakon ovoga puta uspješnog vojnog udara, našao se u kućnom pritvoru. Nakon što je vojna hunta preuzela vlast, stanovnici su bili oduševljeni, piše BBC. To ukazuje da su mnogi tražili promjenu 56-godišnje vladavine dinastiji čiji je kraj, kako se čini, sve bliži.